Botovi napadaju

Botovi napadaju

Foto: Fotolia

Botovi bi mogli preuzeti svijet i prije nego što mnogi misle. Prema najnovijoj infografici i izvješću, botovi generiraju više prometa na web stranicama nego ljudi. U usporedbi s posljednjim izvješće, promet koji su botovi generirali na web stranicama veći je za 21 posto.

Oko 38,5 posto internet prometa su generirali ljudi, dok je preostalih 61,5 posto internet prometa generirano od strane sigurnih ili malicioznih botova. Postoje dva moguća razloga zbog kojih je nedavno došlo do povećanja prometa kojeg generiraju botovi. Prvi razlog su nove online usluge koje predstavljaju nove vrste botova na webu, a drugi mogući razlog su botovi koji su programirani da periodično posjećuju iste stranice, no sa smanjenjem vremenskog intervala u kojem ti botovi posjećuju stranice, oni su na tim stranicama češće nego prije, što pridonosi povećanju internet prometa.

Dobri i loši botovi

U izvješću se ističe da, iako je postotak malicioznih botova otprilike isti, Spam Bot aktivnost se smanjila na pola postotnog boda, što je značajan napredak u odnosu na prošlogodišnjih 2 posto. Za ovo smanjenje Spam Bot aktivnosti možemo zahvaliti Googleovoj anti-spam kampanji, koja je s najnovijim Penguin 2,0 i 2,1 nadogradnjama smanjila Spam Bot aktivnost za 75 posto.

Dok je spam aktivnost u opadanju, grupa nerazvrstanih botova s neprijateljskim namjerama porasla je za 8 posto. Svi ovi maliciozni botovi pokušavaju preuzeti identitete osoba kako bi uspjeli proći kroz sigurnosne mjere na web stranicama. Ova skupina može se podijeliti na četiri podskupine malicioznih botova.

Tko su i što žele

Prva skupina malicioznih botova cilja na bilo koga, a najviše su usredotočeni na web stranice agencija za putovanja, oglase, stranice s vijestima, e-trgovine i forume. Ovi botovi dupliraju sadržaj, kradu e-mail adrese na koje se kasnije šalju spam poruke.

Druga skupina su spam botovi, koji vrebaju na blogovima, forumima i na ostalim web stranicama na kojima je moguće objavljivanje postova. Oni postavljaju dosadan i nevažan sadržaj, ili maliciozne linkove koji mogu naštetiti posjetiteljima web stranica. Spam botovi mogu pretvoriti web stranice u „farme“ malicioznih linkova, zbog čega tražilice često blokiraju takve stranice.

Treća skupina su hakerski botovi koji najčešće vrebaju CMS bazirane web stranice kao što su Joomla i vBulletin. Oni kradu podatke, ubacuju i distribuiraju maliciozni softver na stranicama, te preuzimaju kontrolu nad poslužiteljima i uništavaju ili brišu web sadržaj.

Četvrta skupina su automatizirani špijunski botovi koji se nalaze bilo gdje i napadaju bilo koga. Oni su u stanju provesti DDoS napad, čije su posljedice degradacija sustava i web zastoj.

Unatoč svim ovim malicioznim botovima koji prijete sa svih strana, još se je uvijek moguće obraniti od njih. Korisnici bi trebali paziti koje stranice posjećuju i gdje ostavljaju svoje komentare ili objave, a od velike pomoči mogu im biti i antivirusni softveri koji korisnicima pomažu u borbi s postojećim i budućim malicioznim napadima.

Još iz kategorije

Facebookova kriptovaluta nailazi na podršku velikih imena

Facebookova kriptovaluta nailazi na podršku velikih imena

23.07.2019. komentiraj

Facebook dogodine planira predstaviti svoju kriptovalutu i to nije novost, ali zato je novost da u tome ima podršku nekih od najjačih kompanija svijeta. Primjerice, riječ je o PayPalu, Uberu, Visi i Mastercardu, a svaki od njih ulaže oko deset milijuna američkih dolara  projekt.

Google gasi AdSense aplikacije za Android i iOS

Google gasi AdSense aplikacije za Android i iOS

22.07.2019. komentiraj

Google ukida AdSense aplikaciju za iOS i Andorid operativne sustave kako bi se okrenuo web aplikacijama. Ta odluka stigla je poprilično iznenada, posebno ako se zna da trećina korisnika jest i u mobilnom okruženju, što znači da im je AdSense nužan za oglašavanje i upravljanje oglasima.

I Firefox će sve HTTP stranice označavati kao nesigurne

I Firefox će sve HTTP stranice označavati kao nesigurne

21.07.2019. komentiraj

Mozilla je sa svojim Firefox internetskim preglednikom odlučila krenuti putem kojim je i Googleov Chrome, jedino što kasni za njime godinu dana. Naime, odlučeno je da će se sve HTTP (Hypertext Transfer Protocol) web stranice početi označavati kao nesigurne dok se surfa u Firefoxu.