Tvrtka navodi da aplikaciju koristi više od 200 milijuna korisnika u više od 50 zemalja i 850 gradova.
Bolt je tijekom 2025. bio najpreuzimanija aplikacija u kategoriji mobilnosti i putovanja u Hrvatskoj, prema podacima analitičke tvrtke Sensor Tower.
Tvrtka navodi da aplikaciju koristi više od 200 milijuna korisnika u više od 50 zemalja i 850 gradova. Hrvatska je pritom među 23 države u kojima je Bolt prošle godine bio najpreuzimaniji u kategoriji putovanja i mobilnosti.
Među zemljama u kojima je Bolt također bio na vrhu po preuzimanjima su, između ostalih, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Latvija, Litva, Malta, Norveška, Poljska, Rumunjska i Slovačka. Na popisu su i Azerbajdžan, Izrael i Tajland, zatim Gana, Kenija, Nigerija, Južna Afrika i Tanzanija, kao i Paragvaj.
Jelena Glavaš, privremena direktorica segmenta vožnje na zahtjev za Hrvatsku, poručila je da rezultat vide kao poticaj za daljnje unaprjeđenje usluge i širenje na nove gradove.
Bolt je objavio i globalne poslovne pokazatelje za 2025. godinu. Prema navodima tvrtke, zabilježena je rekordna tjedna vrijednost prometa od 12,5 milijardi eura, ostvareno je više od 2,3 milijarde eura prihoda te je zadržano pozitivno novčano poslovanje, uz nastavak širenja na nova tržišta.
Napadači su počeli iskorištavati kritičnu ranjivost u osam Atlassianovih proizvoda u izdanju Data Center samo nekoliko sati nakon objave demonstracijskog koda. Propust CVE-2026-21589, ocijenjen s 9,3, omogućuje neprijavljenom napadaču dohvat određenih datoteka iz korijena web-aplikacije ako zna njihov točan naziv i putanju. Pogođeni su Bitbucket, Confluence, Jira Software, Jira Service Management, Bamboo, Crowd, Crucible i Fisheye.
Prihvaćanje kvalificiranog elektroničkog potpisa u hrvatskom bankarskom sustavu još nije jednako razvijeno u svim bankama, iako europski regulatorni okvir kvalificiranom elektroničkom potpisu daje jednak pravni učinak kao vlastoručnom potpisu. Hrvatska poštanska banka sada potvrđuje da radi na tehnološkoj infrastrukturi koja bi trebala omogućiti širu digitalnu obradu dokumentacije i prihvat kvalificirano elektronički potpisanih dokumenata.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u opsežnom odgovoru ICTbusinessu ističe da usklađenost s eIDAS-om i status kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja ne znače automatsku usklađenost svih postupaka obrade s Općom uredbom o zaštiti podataka. Svaki voditelj obrade mora dokazati svrhu, pravnu osnovu, nužnost prikupljenih podataka i primjerene zaštitne mjere.
