WebKit, podsustav za obradu i prikazivanje sadržaja internetskih stranica u sklopu popularnih internetskih preglednika kao što su Chrome i Safari, uskoro će dobiti "brata blizanca" pod nazivom Blink.
Riječ je o Googleovoj inicijativi da postojeći računalni kod WebKita preradi te ga učini znatno efikasnijim, jednostavnijim i bržim te prilagođenijim današnjim osobnim računalima, pametnim mobilnim telefonima i tabletima.
Do sada se takav potez nije mogao napraviti budući da je kod WebKita otvoren te ga kao takvog koriste i nadograđuju brojne tvrtke i organizacije, a što onemogućuje uvođenje nekih temeljnih promjena u njegovo funkcioniranje.
Odvajanje jednog koda u dvije zasebne inačice (tzv. forking) je uobičajena praksa u zajednici programera koji razvijaju otvorene sustave. Takvim potezom se upravo omogućuje da se na postojećoj bazi softvera ispitaju i uvedu značajne promjene, ali bez straha da se to negativno odrazi na aplikacije koje ovise o trenutačnoj inačici.
Ukoliko se uvidi da je vrijednost promjena značajna i da koriste izvornom projektu, često se dogodi da takva "softverska braća" u budućnosti iznova postanu jedinstveni sustav. I sam WebKit je nastao na takav način, Appleovom preradom KHTML podsustava za obradu i prikazivanje internetskih sadržaja u sklopu KDE korisničkog sučelja koje se koristi u pojedinim distribucijama Linux operacijskog sustava.
Trenutačno na razvoju WebKita radi najviše Googleovih i Appleovih inženjera (95 iz Googlea i 59 iz Applea), dok ostale tvrtke, poput BlackBerryja, Intela, Nokie, Samsunga, Adobea i Netflixa, ulažu i doprinose znatno manje. Samim time još treba vidjeti kako će se Googleov "odlazak" i rad na Blinku odraziti na WebKit, budući da je za očekivati da će većinu svojeg vremena i resursa ulagati u vlastiti projekt.
Uglavnom, korisnici će uskoro i osobno moći provjeriti da li ubrzanja koja s Blinkom planira Google "drže vodu", budući da će nadolazeće inačice popularnog Chrome internetskog preglednika uskoro prijeći na Blink.
Video usluge na povezanim televizorima (CTV) koje prikazuju oglase mogle bi ostvarivati prosječno 0,21 dolar po satu gledanja kada bi sva raspoloživa oglasna mjesta bila popunjena, pokazuje analiza Omdije. Ta vrijednost predstavlja novo usporedno mjerilo monetizacije za hibridni video na zahtjev (HVOD), koji spaja pretplatu i oglašavanje, kao i za usluge AVOD, besplatne streaming kanale financirane oglasima (FAST) te video na zahtjev televizijskih nakladnika (BVOD).
Rast tržišta konverzacijske umjetne inteligencije sve više potiču komunikacijski kanali s bogatim multimedijskim mogućnostima, uključujući Rich Communication Services (RCS) i OTT aplikacije poput WhatsAppa, prema analizi Juniper Researcha. Broj korisnika koji putem tih kanala komuniciraju s chatbotovima trebao bi u sljedećih pet godina porasti 88 posto, s nešto manje od milijardu u 2026. na gotovo 1,9 milijardi u 2030.
Britanski regulator Ofcom pokrenuo je formalnu istragu protiv Meta Platformsa kako bi utvrdio je li kompanija prije uvođenja funkcije Instagram Instants dovoljno procijenila povezane rizike. Istraga je otvorena pet mjeseci nakon lansiranja funkcije koja korisnicima omogućuje dijeljenje sadržaja kratkog vijeka unutar Instagrama.
