U ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme mnogo očekuju pakete, mnogo manje pisma u odnosu na nekad, vjerojatno pokoji račun, no malo tko zna da se promet u segmentu poštanskih usluga posljednjih godina jako povećava. Poglavito se to odnosi na pakete, ali i pismovne pošiljke.
Uprava Hrvatske pošte predstavila je u lipnju prošle godine strategiju poslovanja Pošta2022. Petogodišnja strategija u fokusu ima razvoj poslovanja (poslovnih procesa), ulazak na nova tržišta te razvoj izvrsnosti zaposlenika. Strateški okvir za sva tri razvojna stupa jest svijest o digitalnom dobu koje više nije budućnost, nego sadašnjost, a sve to radit će se po principu društveno odgovornog poduzeća koje vodi računa o svojim zaposlenicima i korisnicima.
Hrvatska pošta tako ima u planu razvijati poslovanje fokusirajući se na unapređenje procesa te uvođenjem inovacija, a vodeći se imperativnom kvalitete, izvrsnost zaposlenika razvijat će se jačajući kompetencije i rabeći sve pozitivne odlike kompanijske kulture.
Sve to zahtijeva i velike investicije tako da je ukupna investicija u šest novih sustava za sortiranje pošiljaka iznosi 62 milijuna kuna. Novi sustavi za automatsko sortiranje pošiljaka (SASP) svojim karakteristikama i performansama zadovoljavaju sve zahtjeve hrvatskog tržišta poštanskih usluga i potpuno su prilagođeni potrebama Hrvatske pošte. Povećana je brzina sortiranja pošiljaka, ali i točnost očitanja adresa. Razvijeni su algoritmi koji prepoznaju alternativne nazive ulica, naselja i/ili poštanskih ureda što smanjuje mogućnost pogreške pri pripremi pošiljaka za dostavu.
Uz to napravljena je i aplikacija „Digitalni poštar“ koja poštarima na terenu omogućuje jednostavniji rad i ona postaje sastavni dio načina obavljanja dostave u Hrvatskoj pošti. Aplikacija obuhvaća obradu i dostavu svih pošiljaka, vođenje dostavne knjige u digitalnom obliku te omogućava praćenje pošiljki u realnom vremenu. Poštari mogu ispisivati obavijesti o prispijeću pošiljke i račune ukoliko korisnik neku od usluga plati na adresi preuzimanja. Korisnici preuzimanje pošiljke potvrđuju potpisom na zaslonu uređaja.
Polako se bližimo kraju ekskluzivnim TV emisijama s MWC 2025 iz Barcelkone, a u ovoj emisiji donosimo niz zanimljivih razgovora. Tehnologije poput umjetne inteligencije, fleksibilnih zaslona i naprednih sustava preporuka postaju dio svakodnevnog iskustva korisnika, dok telekom operatori ulažu u inovacije i digitalizaciju procesa kako bi zadržali lojalnost korisnika u sve konkurentnijem okruženju. Očekuje se da će integracija AI-a, razvoj pametnih uređaja i unaprjeđenje mrežnih kapaciteta obilježiti sljedeću fazu rasta ICT industrije.
Zagrebački inovacijski centar, poznat kao ZICER, ima bogatu tradiciju dugu više od 30 godina u razvoju inovativnog poduzetništva. Njegova priča počinje 1994. godine, kada je osnovan kao poduzetnički inkubator visokih tehnologija unutar KONČAR‑a, čime je postao jedan od prvih takvih centara u svijetu. Već 1998. godine upravljanje preuzima Grad Zagreb, a centar dobiva novo ime – Tehnološki park Zagreb. Tijekom godina, centar raste i postaje Razvojna agencija Zagreb – Tehnološki park Zagreb, s naglaskom na podršku razvoju patenata, inovacija i izvozu u više od 48 zemalja svijeta. O razvoju razgovaramo s prvim čovjekom ZICERA Franom Šesnićem.
Nosivi uređaji od pametnih satova i narukvica do pametnih odjevnih predmeta i prstenova – postali su nezaobilazan dio svakodnevnog života milijuna korisnika. Prvotno su služili za motivaciju korisnika na više kretanja i aktivniji način života, a danas, zahvaljujući sve sofisticiranijim senzorima i umjetnoj inteligenciji, imaju potencijal transformirati osobno zdravlje i sustave zdravstvene skrbi.
