U ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme mnogo očekuju pakete, mnogo manje pisma u odnosu na nekad, vjerojatno pokoji račun, no malo tko zna da se promet u segmentu poštanskih usluga posljednjih godina jako povećava. Poglavito se to odnosi na pakete, ali i pismovne pošiljke.
Uprava Hrvatske pošte predstavila je u lipnju prošle godine strategiju poslovanja Pošta2022. Petogodišnja strategija u fokusu ima razvoj poslovanja (poslovnih procesa), ulazak na nova tržišta te razvoj izvrsnosti zaposlenika. Strateški okvir za sva tri razvojna stupa jest svijest o digitalnom dobu koje više nije budućnost, nego sadašnjost, a sve to radit će se po principu društveno odgovornog poduzeća koje vodi računa o svojim zaposlenicima i korisnicima.
Hrvatska pošta tako ima u planu razvijati poslovanje fokusirajući se na unapređenje procesa te uvođenjem inovacija, a vodeći se imperativnom kvalitete, izvrsnost zaposlenika razvijat će se jačajući kompetencije i rabeći sve pozitivne odlike kompanijske kulture.
Sve to zahtijeva i velike investicije tako da je ukupna investicija u šest novih sustava za sortiranje pošiljaka iznosi 62 milijuna kuna. Novi sustavi za automatsko sortiranje pošiljaka (SASP) svojim karakteristikama i performansama zadovoljavaju sve zahtjeve hrvatskog tržišta poštanskih usluga i potpuno su prilagođeni potrebama Hrvatske pošte. Povećana je brzina sortiranja pošiljaka, ali i točnost očitanja adresa. Razvijeni su algoritmi koji prepoznaju alternativne nazive ulica, naselja i/ili poštanskih ureda što smanjuje mogućnost pogreške pri pripremi pošiljaka za dostavu.
Uz to napravljena je i aplikacija „Digitalni poštar“ koja poštarima na terenu omogućuje jednostavniji rad i ona postaje sastavni dio načina obavljanja dostave u Hrvatskoj pošti. Aplikacija obuhvaća obradu i dostavu svih pošiljaka, vođenje dostavne knjige u digitalnom obliku te omogućava praćenje pošiljki u realnom vremenu. Poštari mogu ispisivati obavijesti o prispijeću pošiljke i račune ukoliko korisnik neku od usluga plati na adresi preuzimanja. Korisnici preuzimanje pošiljke potvrđuju potpisom na zaslonu uređaja.
Direktiva o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS2) odnosi se na kibernetičku sigurnost na razini EU s ciljem postizanja visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti u svim državama članicama EU-a. Kako bi postali svjesni razloga primjene mjera i održavanja kibernetičke sigurnosti moramo biti svjesni posljedica kibernetičkih napada. Prema istraživanju EU Agency for Network Information Security (ENISA) kibernetički napadi su najbrže rastući oblik kriminala u svijetu, porast je vidljiv u opsegu, cijeni i sofisticiranosti. Globalni troškovi štete od ransomwarea dosegnuli su preko 30 milijardi dolara.
Potrošnja za umjetnu inteligenciju u Europi dosegnut će 34,2 milijarde dolara 2023. godine, što predstavlja 20,6 posto svjetskog tržišta umjetne inteligencije, prema IDC-u. Zabilježit će 29,6 posto složenu godišnju stopu rasta (CAGR) između 2022. i 2027., malo više od svjetske CAGR od 26,9 posto za isto razdoblje, a očekuje se da će potrošnja premašiti 96,1 milijardu dolara u 2027. godini.
Procjene govore kako će gaming industrija do 2032. godine vrijediti više od 1,065 trilijuna dolara, a ove godine procjena se zaustavila na 447,31 milijardu dolara, a o tome i važnosti i gdje smo bili i gdje idemo za ICTbusiness TV govori legendarni John Alfonso Romero tvorac Dooma.