Vlade trebaju prioritizirati ulaganja u sigurnosna rješenja pokretana umjetnom inteligencijom, ne samo kako bi se obranile od napada, već i kako bi reagirale u stvarnom vremenu i osigurale otpornost u slučaju kibernetičkih napada, pojašnjava Mutavdžić. Taj pristup dodatno naglašava NIS2 Direktiva Europske unije, koja podiže standarde kibernetičke sigurnosti zahtijevajući poboljšano izvještavanje o incidentima, stroži nadzor nad lancem opskrbe i veću odgovornost upravnih odbora.
Samo tijekom prošle godine Microsoft je detektirao više od 600 milijuna kibernetičkih napada koji su svakodnevno ciljali korisnike, uključujući javne entitete i kritičnu infrastrukturu. Nedavno Microsoft Digital Defense izvješće ističe da kibernetički napadi postaju sve sofisticiraniji, naročito kada je riječ o napadima usmjerenima protiv vlada i ključnih sektora poput zdravstva, energetike i financija.
Kako geopolitičke napetosti rastu, razvijaju se i metode kibernetičkih napada, izlažući vladine entitete sve većem riziku. Primjerice, u samo tri godine, napadi na lozinke su narasli s 572 napada u sekundi na više od 7000 napada u sekundi.
Upravo o svemu tome razgovaramo s Ratkom Mutavdžićem, direktorom za javni sektor za Europu, Bliski Istok i Afriku u Microsoftu. Vlade trebaju prioritizirati ulaganja u sigurnosna rješenja pokretana umjetnom inteligencijom, ne samo kako bi se obranile od napada, već i kako bi reagirale u stvarnom vremenu i osigurale otpornost u slučaju kibernetičkih napada, pojašnjava Mutavdžić. Taj pristup dodatno naglašava NIS2 Direktiva Europske unije, koja podiže standarde kibernetičke sigurnosti zahtijevajući poboljšano izvještavanje o incidentima, stroži nadzor nad lancem opskrbe i veću odgovornost upravnih odbora.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
