Vlade trebaju prioritizirati ulaganja u sigurnosna rješenja pokretana umjetnom inteligencijom, ne samo kako bi se obranile od napada, već i kako bi reagirale u stvarnom vremenu i osigurale otpornost u slučaju kibernetičkih napada, pojašnjava Mutavdžić. Taj pristup dodatno naglašava NIS2 Direktiva Europske unije, koja podiže standarde kibernetičke sigurnosti zahtijevajući poboljšano izvještavanje o incidentima, stroži nadzor nad lancem opskrbe i veću odgovornost upravnih odbora.
Samo tijekom prošle godine Microsoft je detektirao više od 600 milijuna kibernetičkih napada koji su svakodnevno ciljali korisnike, uključujući javne entitete i kritičnu infrastrukturu. Nedavno Microsoft Digital Defense izvješće ističe da kibernetički napadi postaju sve sofisticiraniji, naročito kada je riječ o napadima usmjerenima protiv vlada i ključnih sektora poput zdravstva, energetike i financija.
Kako geopolitičke napetosti rastu, razvijaju se i metode kibernetičkih napada, izlažući vladine entitete sve većem riziku. Primjerice, u samo tri godine, napadi na lozinke su narasli s 572 napada u sekundi na više od 7000 napada u sekundi.
Upravo o svemu tome razgovaramo s Ratkom Mutavdžićem, direktorom za javni sektor za Europu, Bliski Istok i Afriku u Microsoftu. Vlade trebaju prioritizirati ulaganja u sigurnosna rješenja pokretana umjetnom inteligencijom, ne samo kako bi se obranile od napada, već i kako bi reagirale u stvarnom vremenu i osigurale otpornost u slučaju kibernetičkih napada, pojašnjava Mutavdžić. Taj pristup dodatno naglašava NIS2 Direktiva Europske unije, koja podiže standarde kibernetičke sigurnosti zahtijevajući poboljšano izvještavanje o incidentima, stroži nadzor nad lancem opskrbe i veću odgovornost upravnih odbora.
Jubilarna 100. TV emisija ICT na Ti bila je posvećena jednoj od najvažnijih tema za hrvatsko gospodarstvo i društvo: budućnosti obrazovanja u vremenu umjetne inteligencije, demografskog pada i velikih promjena na tržištu rada. Sugovornik emisije bio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a i rektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji obrazovanje promatra kao ključan preduvjet konkurentnosti i kao sustav koji mora brže dokazivati vlastitu relevantnost.
Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, poznatiji kao Srce, u emisiji ICT na Ti predstavljen je kroz razgovor s ravnateljem Ivanom Marićem kao institucija čija povijest u velikoj mjeri prati razvoj računarstva, interneta i digitalne infrastrukture u Hrvatskoj. Povod je 55 godina od odluke iz travnja 1971., kada je Savjet Sveučilišta u Zagrebu prihvatio idejni projekt osnivanja ustanove koja će računalnu tehnologiju staviti u službu akademske i znanstvene zajednice. Iz današnje perspektive ta se odluka pokazuje izrazito vizionarskom jer je donesena u vremenu kada je računarstvo još bilo rezervirano za uski krug stručnjaka, a digitalna transformacija nije bila ni poslovni ni društveni pojam.
Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone, koja donosi pogled iznutra na ključne tehnološke smjerove koji oblikuju budućnost telekom industrije, mrežne infrastrukture i digitalnih platformi. U fokusu su velika ulaganja u optičke i mobilne mreže, širenje 5G Standalone tehnologije, rast kapaciteta i sve važnija uloga umjetne inteligencije u optimizaciji, nadzoru i automatizaciji mreža. Sugovornici govore i o monetizaciji telekom infrastrukture, Open RAN-u, autonomnim mrežama, misijski kritičnim sustavima te prvim obrisima budućeg 6G razvoja. Emisija otvara i temu hibridne cloud infrastrukture, podatkovnih centara, kibernetičke sigurnosti i AI rješenja koja postaju temelj konkurentnosti kompanija u globalnom digitalnom gospodarstvu.
