Poseban izazov za proizvođače predstavlja proizvodnja u Kini. Iako se često stječe dojam velike ponude, Šmit upozorava da velik dio izlagača na sajmovima nisu stvarni proizvođači, već posrednici. Upravo zato Schmidt elektronika godinama razvija stroge procedure kontrole kvalitete, uključujući takozvani “golden sample”, referentni uzorak prema kojem se provjerava svaka serija proizvoda. Bez takvog sustava, pogreške u proizvodnji i odstupanja od dogovorenih specifikacija gotovo su neizbježne.
Na tržištu računalne i gaming periferije danas se više nego ikad vidi razlika između stvarnih potreba korisnika i tehnoloških trendova koji su godinama dominirali ponudom. Upravo o toj promjeni za ICT na Ti govori Stjepan Šmit, vlasnik tvrtke Šmit Electronic koja jasno pokazuje kako se gaming industrija postupno udaljava od vizualnih efekata i agresivnog dizajna te okreće funkcionalnosti, ergonomiji i dugotrajnosti proizvoda.
Prema Šmitu, razdoblje snažnog rasta gaminga nakon pandemije je iza nas. Tržište i dalje raste, ali znatno sporijim tempom, a korisnici su postali znatno zahtjevniji. Danas više nisu presudni RGB rasvjeta i složeni oblici, već masa uređaja, udobnost i pouzdanost. Lagani miševi, jednostavniji dizajn i bežične tehnologije postaju standard, a već u vrlo bliskoj budućnosti većina miševa, tipkovnica i slušalica bit će isključivo bežična.
Poseban izazov za proizvođače predstavlja proizvodnja u Kini. Iako se često stječe dojam velike ponude, Šmit upozorava da velik dio izlagača na sajmovima nisu stvarni proizvođači, već posrednici. Upravo zato Schmidt elektronika godinama razvija stroge procedure kontrole kvalitete, uključujući takozvani “golden sample”, referentni uzorak prema kojem se provjerava svaka serija proizvoda. Bez takvog sustava, pogreške u proizvodnji i odstupanja od dogovorenih specifikacija gotovo su neizbježne.
Tehnološki razvoj periferije nastavlja se, ali bez revolucije. U tipkovnicama se uz mehaničke sve više pojavljuju optički i magnetski prekidači, no softver i podrška i dalje su slaba točka, osobito kod manjih proizvođača. Kod miševa dominiraju provjereni senzori visoke klase, dok se kod slušalica standardi stabiliziraju, a ozbiljni igrači sve češće biraju stereo zvuk umjesto virtualnog surrounda.
Značajan utjecaj na tržište imat će i nova europska regulativa prema kojoj će svi uređaji morati imati zamjenjivu bateriju. To će povećati troškove proizvodnje i zahtijevati redizajn postojećih modela, ali Šmit ističe da je riječ o promjeni na koju se industrija mora prilagoditi.
Osim gaminga, Schmidt elektronika se postupno širi i u druge segmente, od ergonomskih stolova i stolica do promotivnih proizvoda i opreme za ugostiteljstvo i vinarije. Time tvrtka gradi stabilniji poslovni model, manje ovisan o jednom tržištu, ali i potvrđuje da se uspjeh u tehnološkom sektoru danas sve više temelji na prilagodbi, realnim očekivanjima i dugoročnoj strategiji, a ne na kratkotrajnim trendovima.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
