Poseban izazov za proizvođače predstavlja proizvodnja u Kini. Iako se često stječe dojam velike ponude, Šmit upozorava da velik dio izlagača na sajmovima nisu stvarni proizvođači, već posrednici. Upravo zato Schmidt elektronika godinama razvija stroge procedure kontrole kvalitete, uključujući takozvani “golden sample”, referentni uzorak prema kojem se provjerava svaka serija proizvoda. Bez takvog sustava, pogreške u proizvodnji i odstupanja od dogovorenih specifikacija gotovo su neizbježne.
Na tržištu računalne i gaming periferije danas se više nego ikad vidi razlika između stvarnih potreba korisnika i tehnoloških trendova koji su godinama dominirali ponudom. Upravo o toj promjeni za ICT na Ti govori Stjepan Šmit, vlasnik tvrtke Šmit Electronic koja jasno pokazuje kako se gaming industrija postupno udaljava od vizualnih efekata i agresivnog dizajna te okreće funkcionalnosti, ergonomiji i dugotrajnosti proizvoda.
Prema Šmitu, razdoblje snažnog rasta gaminga nakon pandemije je iza nas. Tržište i dalje raste, ali znatno sporijim tempom, a korisnici su postali znatno zahtjevniji. Danas više nisu presudni RGB rasvjeta i složeni oblici, već masa uređaja, udobnost i pouzdanost. Lagani miševi, jednostavniji dizajn i bežične tehnologije postaju standard, a već u vrlo bliskoj budućnosti većina miševa, tipkovnica i slušalica bit će isključivo bežična.
Poseban izazov za proizvođače predstavlja proizvodnja u Kini. Iako se često stječe dojam velike ponude, Šmit upozorava da velik dio izlagača na sajmovima nisu stvarni proizvođači, već posrednici. Upravo zato Schmidt elektronika godinama razvija stroge procedure kontrole kvalitete, uključujući takozvani “golden sample”, referentni uzorak prema kojem se provjerava svaka serija proizvoda. Bez takvog sustava, pogreške u proizvodnji i odstupanja od dogovorenih specifikacija gotovo su neizbježne.
Tehnološki razvoj periferije nastavlja se, ali bez revolucije. U tipkovnicama se uz mehaničke sve više pojavljuju optički i magnetski prekidači, no softver i podrška i dalje su slaba točka, osobito kod manjih proizvođača. Kod miševa dominiraju provjereni senzori visoke klase, dok se kod slušalica standardi stabiliziraju, a ozbiljni igrači sve češće biraju stereo zvuk umjesto virtualnog surrounda.
Značajan utjecaj na tržište imat će i nova europska regulativa prema kojoj će svi uređaji morati imati zamjenjivu bateriju. To će povećati troškove proizvodnje i zahtijevati redizajn postojećih modela, ali Šmit ističe da je riječ o promjeni na koju se industrija mora prilagoditi.
Osim gaminga, Schmidt elektronika se postupno širi i u druge segmente, od ergonomskih stolova i stolica do promotivnih proizvoda i opreme za ugostiteljstvo i vinarije. Time tvrtka gradi stabilniji poslovni model, manje ovisan o jednom tržištu, ali i potvrđuje da se uspjeh u tehnološkom sektoru danas sve više temelji na prilagodbi, realnim očekivanjima i dugoročnoj strategiji, a ne na kratkotrajnim trendovima.
Od mladog inženjera u Zagrebu do čelnih pozicija u globalnom Ericssonovu sustavu, upravljanja tisućama razvojnih stručnjaka i partnerske pozicije u jednoj od najpoznatijih svjetskih konzultantskih kompanija. Takav je profesionalni put prošao Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle, koji se nakon gotovo dva desetljeća međunarodne karijere vratio u Hrvatsku. U movo emisiji ICT na Ti razgovarali smo o njegovim iskustvima u Irskoj, Japanu, Mađarskoj, Švedskoj i Kini, upravljanju velikim tehnološkim organizacijama te promjenama koje umjetna inteligencija donosi ICT industriji i društvu.
Hrvatska ICT industrija ulazi u razdoblje u kojem dosadašnji modeli poslovanja, razvoj softvera i način korištenja podataka prolaze kroz velike promjene. Umjetna inteligencija više nije samo dodatna tehnologija koju kompanije uvode u postojeće proizvode, nego sve snažnije utječe na njihov razvoj, cijene i tržišnu poziciju. O izazovima domaćeg IT sektora, globalnoj konkurenciji, upravljanju podacima i budućnosti softverske industrije u 105. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Draženom Oreščaninom, suosnivačem tvrtki Solvership i Legit Software.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
