U praksi to znači obvezan odabir informacijskog posrednika, jer bez njega tvrtka neće moći preuzimati račune ni ispuniti zakonske obveze. Kako objašnjava Emer, upravo je to prvi i najkritičniji korak – formalna nominacija posrednika koji postaje pristupna točka za sve ulazne račune. Moguće je koristiti više posrednika za primanje, ali samo jednoga za slanje. Usto, država će kroz novi sustav dobivati porezne podatke u gotovo realnom vremenu, uključujući i standardizirane oznake artikala, što fiskalizaciji daje novu analitičku dimenziju.
Fiskalizacija 2.0 jedna je od najvećih digitalnih promjena koje očekuju hrvatsko gospodarstvo u 2026. godini, a u novoj emisiji ICT na Ti donosimo razgovor s Markom Emerom iz tvrtke Elektronički računi, jednim od ključnih ljudi koji su od samih početaka gradili tržište elektroničkih računa. Tema koja je godinama izgledala kao tehnička stvar računovodstava danas postaje strateški važna za svaku tvrtku, bez obzira na veličinu, jer fiskalizacija 2.0 uvodi potpuno novi model razmjene računa, nadzora i sigurnosti podataka.
Elektronički računi u Hrvatskoj razvijaju se još od 2011., ali stvarni zamah dogodio se ulaskom obvezne razmjene računa u javnoj nabavi 2019. godine. Time je, kako ističe Emer, nestala praksa gubljenja računa, nedostavljenih dokumenata i beskonačnih isprika, jer je sustav prvi put omogućio jasnu potvrdu isporuke – račun je zaprimljen ili nije, bez prostora za „nisam vidio“ i „nije stiglo“. No ono što dolazi s fiskalizacijom 2.0 značajno je šira priča. Riječ je o potpunoj digitalnoj transformaciji razmjene računa: od 1. siječnja 2026. sve tvrtke u sustavu PDV-a morat će slati i primati isključivo eRačune, dok će ostali obveznici uslijediti 2027. godine.
U praksi to znači obvezan odabir informacijskog posrednika, jer bez njega tvrtka neće moći preuzimati račune ni ispuniti zakonske obveze. Kako objašnjava Emer, upravo je to prvi i najkritičniji korak – formalna nominacija posrednika koji postaje pristupna točka za sve ulazne račune. Moguće je koristiti više posrednika za primanje, ali samo jednoga za slanje. Usto, država će kroz novi sustav dobivati porezne podatke u gotovo realnom vremenu, uključujući i standardizirane oznake artikala, što fiskalizaciji daje novu analitičku dimenziju.
Drugi ključni naglasak emisije je sigurnost. Razmjena eRačuna više nije samo tehnički proces, već pitanje poslovne zaštite i povjerenja. Posrednici moraju osigurati potpunu cjelovitost i čuvanje računa šest godina, a rizici poput ransomware napada mogu imati ozbiljne posljedice za poduzetnike koji biraju neprovjerene ili nestabilne pružatelje usluga. Zato, ističe Emer, izbor posrednika postaje jednako važan kao i izbor banke.
Jubilarna 100. TV emisija ICT na Ti bila je posvećena jednoj od najvažnijih tema za hrvatsko gospodarstvo i društvo: budućnosti obrazovanja u vremenu umjetne inteligencije, demografskog pada i velikih promjena na tržištu rada. Sugovornik emisije bio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a i rektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji obrazovanje promatra kao ključan preduvjet konkurentnosti i kao sustav koji mora brže dokazivati vlastitu relevantnost.
Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, poznatiji kao Srce, u emisiji ICT na Ti predstavljen je kroz razgovor s ravnateljem Ivanom Marićem kao institucija čija povijest u velikoj mjeri prati razvoj računarstva, interneta i digitalne infrastrukture u Hrvatskoj. Povod je 55 godina od odluke iz travnja 1971., kada je Savjet Sveučilišta u Zagrebu prihvatio idejni projekt osnivanja ustanove koja će računalnu tehnologiju staviti u službu akademske i znanstvene zajednice. Iz današnje perspektive ta se odluka pokazuje izrazito vizionarskom jer je donesena u vremenu kada je računarstvo još bilo rezervirano za uski krug stručnjaka, a digitalna transformacija nije bila ni poslovni ni društveni pojam.
Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone, koja donosi pogled iznutra na ključne tehnološke smjerove koji oblikuju budućnost telekom industrije, mrežne infrastrukture i digitalnih platformi. U fokusu su velika ulaganja u optičke i mobilne mreže, širenje 5G Standalone tehnologije, rast kapaciteta i sve važnija uloga umjetne inteligencije u optimizaciji, nadzoru i automatizaciji mreža. Sugovornici govore i o monetizaciji telekom infrastrukture, Open RAN-u, autonomnim mrežama, misijski kritičnim sustavima te prvim obrisima budućeg 6G razvoja. Emisija otvara i temu hibridne cloud infrastrukture, podatkovnih centara, kibernetičke sigurnosti i AI rješenja koja postaju temelj konkurentnosti kompanija u globalnom digitalnom gospodarstvu.
