Digitalna transformacija bankarskog i šireg financijskog sektora u regiji ušla je u fazu u kojoj više nije dovoljno uljepšavati korisničko iskustvo kroz mobilne aplikacije i internetsko bankarstvo. Kako upozorava Martina Bagarić Maršić iz Dorsuma, upravo su temeljni, takozvani core sustavi, najveća točka zaostajanja, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u većem dijelu srednje i istočne Europe. “Ako pričamo o front end sustavima, tu smo možda i u prednosti u odnosu na regiju”, kaže ona, ali odmah dodaje da su banke i financijske institucije na razini pozadinskih sustava i dalje opterećene naslijeđenom infrastrukturom. “Kad pričamo o core banking sustavima, tu smo zaostali.”
Takvi sustavi, ističe, često su građeni na starim tehnologijama, a dio njih i dalje počiva na COBOL-u. Problem nije samo tehnološka zastarjelost, nego i činjenica da novi regulatorni zahtjevi, veći volumen transakcija i rast očekivanja korisnika traže sasvim drukčiju razinu brzine i fleksibilnosti. Posebno je to vidljivo u trenutku kada tržište prelazi na sve kraće rokove namire i kada instantna plaćanja, automatizirane provjere i stroži nadzor postaju standard. “Sada je zaista vrijeme za digitalnu transformaciju core sustava”, poručuje Bagarić Maršić.
No, upravo tu počinje i najveći problem. Banke takve promjene ne mogu provoditi preko noći niti si mogu priuštiti prekid poslovanja. Zato Bagarić Maršić odbacuje pristup potpune i nagle zamjene sustava. “Ja zaista nisam za big bang rješenja”, kaže, upozoravajući da su takvi projekti izrazito rizični i za institucije i za njihove korisnike. Umjesto toga zagovara modularan pristup, u kojem se najprije mora jasno odrediti što instituciju najviše boli, koje procese želi promijeniti i kako će mjeriti uspjeh promjene. Tehnologija, naglašava, dolazi tek nakon toga.
Iz razgovora s bankama vidi da je najveći operativni teret i dalje u fragmentiranosti. “Prosječna banka ima oko desetak sustava s kojima ljudi rade paralelno i ručno prepisuju podatke iz jednog u drugi”, objašnjava Martina Bagarić Maršić. Posljedica su visoki troškovi, sporost i neefikasnost, ali i nekvalitetni podaci, duplikati i nepotrebni ručni rad. Zato prvi korak digitalne transformacije, smatra ona, nije kupnja nove tehnologije, nego mapiranje i pojednostavljivanje procesa. “Treba popisati sve procese” i zatim ih, uz pomoć objektivnog vanjskog partnera, optimizirati prije same implementacije rješenja. Promjena pritom mora krenuti odozgo, jer bez jasne odluke menadžmenta nema ni stvarnog pomaka.
Dodatni pritisak dolazi iz fintech svijeta. “Fintech je u prednosti jer nema legacy”, kaže Bagarić Maršić, upozoravajući da su takvi igrači agilniji i brže odgovaraju na tržišne promjene. Klasične banke, s druge strane, istodobno moraju provoditi regulativu, držati troškove pod kontrolom i tražiti prostor za inovacije, a to u praksi često znači da za razvoj ostaje premalo vremena, resursa i novca.
Sličan oprez vidi i kada je riječ o umjetnoj inteligenciji. Banke s njom, kaže, zasad “koketiraju” uglavnom na jednostavnijim zadacima, ondje gdje su podaci točni i strukturirani, primjerice u dijelu korisničke podrške ili brze obrade podataka. No kod složenijih financijskih odluka granica je i dalje jasna. “Kad se radi o investicijskim modelima, ja ne želim bota, želim čovjeka”, kaže, naglašavajući da će povjerenje, transparentnost i ljudski kontakt još dugo ostati ključni u odnosu s klijentima. Istodobno, AI vidi kao važan alat za internu optimizaciju, navodeći da su u vlastitim proof of concept projektima pojedine razvojne zadatke uspjeli skratiti s osam čovjek-dana na jedan do dva. To pokazuje da će umjetna inteligencija ubrzavati razvoj i automatizaciju, ali će njezino puno prihvaćanje u visoko reguliranom bankarskom sektoru ipak biti sporije nego u drugim industrijama, zaključuje Martina Bagarić Maršić.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Marko Dagelić iz tvrtke Datum, koja se pozicionira kao domaći vertikalni integrator za poslovnu primjenu umjetne inteligencije, podatkovnu infrastrukturu, cloud i orkestraciju AI agenata. U razgovoru se otvara pitanje kako AI iz faze testiranja, igranja s velikim jezičnim modelima i pojedinačnih alata prelazi u ozbiljnu poslovnu infrastrukturu, posebno u industrijama u kojima su podaci osjetljivi, regulirani i strateški važni.
Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi razgovore o razvoju telekom mreža, 5G Standalone arhitekturi, privatnim mrežama, umjetnoj inteligenciji u optimizaciji infrastrukture i promjenama na tržištu pametnih uređaja. Sugovornici iz Hrvatskog Telekoma, Ericssona Nikole Tesle, Ookle i Honora pokazuju da MWC više nije samo priča o brzini mreža i novim modelima telefona, nego o tome kako se povezivost pretvara u temelj za industrijske usluge, sigurnost, automatizaciju, satelitsku dostupnost, nove poslovne modele i drukčije korisničko iskustvo.
Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi presjek tema koje su obilježile ovogodišnji Mobile World Congress u Barceloni i to umjetnu inteligenciju u uređajima, mrežama i poslovnim procesima, novu fazu poslovne komunikacije, monetizaciju korisničkog iskustva te pripremu telekom industrije za 6G, cloud native razvoj i sigurnost. Četiri razgovora pokazuju kako se tržište udaljava od faze eksperimenata i ulazi u razdoblje konkretne primjene, u kojem AI mora donijeti mjerljiv poslovni učinak, jednostavnije usluge, veću privatnost i nove izvore prihoda.
