Više od pola milijuna Windows korisnika se prebacuje na Linux, evo zašto

Windows 10 je službeno dosegnuo kraj podrške u listopadu ove godine, a nastavit će se održavati na životu uz besplatna proširena sigurnosna ažuriranja (ESU) do 13. listopada 2026., dok se plaćena ESU podrška proteže do 2028. Drugim riječima, Microsoft nastoji odgovorno zaključiti podršku za Windows 10 što je prije moguće, unatoč tome što je taj sustav svojedobno bio najavljen kao "posljednja verzija Windowsa" ikada.

Očito je da se to obećanje nije održalo. Microsoft je usto otežao prelazak starijeg hardvera na Windows 11 zbog strogog zahtjeva za sigurnosnim čipom TPM 2.0, koji mnogi stariji stolni i prijenosni računali nemaju. Zbog toga je velik broj korisnika Windowsa 10 ostao bez mogućnosti nadogradnje na Microsoftov najnoviji operativni sustav na postojećem hardveru. U tu prazninu sve više ulazi Linux, a distribucije poput Zorina to potvrđuju i konkretnim brojkama.

Među brojnim Linux distribucijama, od Fedore do Ubuntua, Zorin, koji se temelji na Ubuntuu, već godinama jasno cilja na to da bude zamjena za Windows. Od programske trake nalik onoj u Windowsu 11 do vrlo poznatog izgleda izbornika Start, Zorin je osmišljen kako bi prijelaz s Windowsa na Linux bio što bezbolniji.

U svijetu u kojem sve više korisnika Windowsa 10 traži operativni sustav koji poštuje njihovu privatnost, ali i njihov hardver, bez obzira na njegovu starost, Zorin je često jedna od prvih distribucija koju će znatiželjni Windows korisnici razmotriti. S obzirom na to da je Zorin već premašio milijun preuzimanja, pri čemu je 78 posto instalacija zabilježeno na Windows računalima, može se pretpostaviti da se velik dio tih korisnika trajno prebacio s Microsofta na Linux. Čini se da bi godina masovne prihvaćenosti Linuxa na stolnim računalima mogla biti pred nama, i to, pomalo ironično, zahvaljujući Microsoftu.

Neki korisnici smatraju da je Microsoft ograničio Windows 11 zahtjevom za TPM 2.0 kako bi potaknuo prodaju novog hardvera, a ne isključivo radi sigurnosti korisnika. Istina je da sigurnosne prednosti TPM-a, poput Secure Boota, pomažu u sprječavanju pokretanja zlonamjernog softvera pri dizanju sustava. Međutim, kada se izbor svodi na zamjenu potpuno ispravnog računala kako bi se mogao koristiti Windows 11 ili prelazak na Linux distribuciju, mnogima se odluka čini prilično jednostavnom. To je osobito izraženo s obzirom na činjenicu da nijedan operativni sustav ionako nije apsolutno siguran.

Zahvaljujući Valveovu snažnom iskoraku sa Steam Deckom, prijenosnim uređajem za igranje koji koristi Linux umjesto Windowsa, Linux je postao znatno održivija opcija. Podrška za grafičke upravljačke programe znatno je napredovala, velikim dijelom zbog Valveova fokusa na Linux gaming, pri čemu je AMD često navođen kao primjer. Čak su i velike AAA igre poput "Cyberpunk 2077" i "Baldur's Gate 3" razvijane imajući na umu Steam Deck i Linux. Igranje na Linuxu danas je mnogo usporedivije s igranjem na Windowsu, čime se taj operativni sustav zaokružuje kao punopravna alternativa za svakodnevnu upotrebu. Više se ne može tvrditi da nedostatak igara predstavlja ozbiljnu prepreku prelasku na Linux.

Velik dio toga omogućuje WINE, emulator Windowsa koji je Valve razvio u Proton, tehnologiju koja je ključna za to da Windows igre tako dobro rade na Linuxu. WINE ima i širu primjenu, osobito u distribucijama poput Zorina koje nastoje premostiti razliku između Linuxa i Windowsa. Iz istog razloga zbog kojeg igre danas izvrsno rade na Linuxu, moguće je i pokretanje mnogih omiljenih Windows aplikacija izravno na Linuxu. Zorin taj pristup dodatno pojednostavljuje pomoću korisnički prilagođene aplikacije "Windows App Support", koja omogućuje jednostavnu instalaciju .exe ili .msi datoteka kao da je riječ o izvornim aplikacijama.

Linux distribucije poput Zorina snažno su porasle u popularnosti upravo zato što se obraćaju korisnicima Windowsa, dok su web aplikacije lako popunile praznine ondje gdje izvorne ili WINE aplikacije ne nude rješenje. Linux je poznat po tome što nema izvorne verzije aplikacija poput Photoshopa, ponajprije zato što Adobe odbija razviti Linux izdanje, vjerojatno zbog relativno malog broja korisnika. Slična je situacija i s Microsoft Officeom. Dobra je vijest da mnoge aplikacije o kojima ovisi profesionalni rad danas nude web verzije, zbog čega distribucije poput Zorina izravno uključuju mogućnost instalacije progresivnih web aplikacija, umjesto oslanjanja isključivo na ugrađene mogućnosti Chromea.

Na taj način moguće je koristiti Zorin, koji izgledom uvelike podsjeća na Windows, te dodati aplikacije poput Microsoft Officea, Google Drivea, Grammarlyja i drugih internetskih usluga u obliku web aplikacija. Upravo je to jedna od prednosti Linuxa, dijelom zahvaljujući rješenjima preuzetima iz ChromeOS-a, koji se također temelji na Linuxu. Umjesto da vas kontrolira korporacija i njezin softver, vi imate kontrolu nad operativnim sustavom, od toga koje aplikacije koristi do toga koje igre može pokretati, sve uz poznato korisničko sučelje.

Na kraju, lako je razumjeti zašto sve više korisnika Windowsa istražuje Linux distribucije poput Zorina. Kada je izbor između trošenja velike svote novca na zamjenu potpuno funkcionalnog hardvera ili jednostavnog prelaska na novi operativni sustav, mnogi će odabrati ovo drugo. Sada kada je Linux napokon sustigao velike igrače po pitanju upravljačkih programa, igara i aplikacija, malo je razloga da se taj korak ne napravi.