Budući je riječ o globalnom kvaru kojim su zahvaćeni i neki međunarodni prijevoznici, u ovom trenutku ne mogu se isključiti moguće poteškoće u zračnom prometu u slijedećim danima
Nastavno na globalni tehnološki problem koji je prouzročio poteškoće i u zračnom prometu, ovim putem obavještavamo kako operativni sustavi zračnog prometa u Hrvatskoj nisu izravno pogođeni i sve službe operativno funkcioniraju, tvrde u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Zračne luke u Republici Hrvatskoj nisu pogođene navedenim kvarom pa zrakoplovi slijeću u zračne luke te polijeću, negdje uz prisutna kašnjenja, a službe u zračnim lukama pružaju pomoć zračnim prijevoznicima koji su pogođeni ovim tehnološkim problemom u organizaciji zračnog prometa.
„Također dodajemo kako nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines nije pogođen, kao i to da sve službe u hrvatskom zračnom prometu – Hrvatska kontrola zračne plovidbe i Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, nemaju poteškoća u operativnom radu te pružaju svu pomoć kako bi zračni promet što urednije funkcionirao“, tvrde u ministarstvu.
Budući je riječ o globalnom kvaru kojim su zahvaćeni i neki međunarodni prijevoznici, u ovom trenutku ne mogu se isključiti moguće poteškoće u zračnom prometu u slijedećim danima, u smislu kašnjenja ili otkazivanja pojedinih letova na kojima operiraju kvarom pogođeni zračni prijevoznici, zaključuju iz ministarstva.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
