Sve velike tehnološke kompanije, uključujući Google, Microsoft, Facebook, Yahoo i LinkedIn, su danas u transparentnijim izvješćima otkrile nove i do sad neprikazane detalje o zahtjevima koje je pred njih stavila američka agencija za nacionalnu sigurnost. U novim izvješćima je sada prikazano kakve su sve zahtjeve za podacima svojih članova zaprimile kompanije od strane države, koliko je ukupno korisnika zahvaćeno takvim zahtjevima i koliki je postotak korisnika o ovim pitanjima primio odgovor od kompanija.
Apple je slične podatke objavio prošlog tjedna tijekom objavljivanja svojih poslovnih rezultata, a objava podataka o nadzornim zahtjevima nije bila puka slučajnost. Objavu dijela podataka o nadziranju omogućila im je promjena zakona o nadziranju koja je stupila na snagu, a koja kompanijama dopušta objavljivanje detaljnijih informacija o tome koju vrstu podataka dijele i kakve podatke vlada od tih kompanije zahtijeva.
Nova izvješća će se ažurirati svakih šest mjeseci, što je također odobrila vlada kroz promjenu stupnja transparentnosti u zakonu o nadziranju. Nove promjene dopuštaju objavu broja FISA (Foreign Intelligence Surveillance Act) zahtjeva, te su uvedene norme prema kojima se moraju objavljivati podaci o zahvaćenim korisnicima i na koji način se mora prikazati broj korisnika nad kojima je proveden nadzor.
Iako ove promjene u zakonu ne dopuštaju kompanijama potpunu objavu informacija o nadzorima, ovo je već pozitivan korak prema još većoj transparentnosti. Za promjene u zakonu velikim dijelom je zaslužan predsjednik Obama, koji ulaže velike napore da se provedu reforme u domeni nadziranja privatnih podataka.
Dok su rojevi bespilotnih letjelica područje tehnološkog razvoja već dugi niz godina, njihove praktične primjene tek su nedavno dobile značajan zamah, prema Technology Foresights, platformi za inovacijsku inteligenciju tvrtke GlobalData.
'Poziv koji ne propuštaš' platforma Hrvatskog Telekoma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo i savjesnije upravljanje elektroničkim otpadom prepoznata je kao najbolja europska kampanja na temu komunikacije održivosti te je nagrađena s European Excellence Award 2024.
Prema novoj prognozi koju je objavio IDC, projicira se da će europska potrošnja na umjetnu inteligenciju dosegnuti 133 milijarde dolara do 2028. Potrošnja će rasti po ukupnoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 30,3 posto u razdoblju od 2024. do 2028. godine.