Sve velike tehnološke kompanije, uključujući Google, Microsoft, Facebook, Yahoo i LinkedIn, su danas u transparentnijim izvješćima otkrile nove i do sad neprikazane detalje o zahtjevima koje je pred njih stavila američka agencija za nacionalnu sigurnost. U novim izvješćima je sada prikazano kakve su sve zahtjeve za podacima svojih članova zaprimile kompanije od strane države, koliko je ukupno korisnika zahvaćeno takvim zahtjevima i koliki je postotak korisnika o ovim pitanjima primio odgovor od kompanija.
Apple je slične podatke objavio prošlog tjedna tijekom objavljivanja svojih poslovnih rezultata, a objava podataka o nadzornim zahtjevima nije bila puka slučajnost. Objavu dijela podataka o nadziranju omogućila im je promjena zakona o nadziranju koja je stupila na snagu, a koja kompanijama dopušta objavljivanje detaljnijih informacija o tome koju vrstu podataka dijele i kakve podatke vlada od tih kompanije zahtijeva.
Nova izvješća će se ažurirati svakih šest mjeseci, što je također odobrila vlada kroz promjenu stupnja transparentnosti u zakonu o nadziranju. Nove promjene dopuštaju objavu broja FISA (Foreign Intelligence Surveillance Act) zahtjeva, te su uvedene norme prema kojima se moraju objavljivati podaci o zahvaćenim korisnicima i na koji način se mora prikazati broj korisnika nad kojima je proveden nadzor.
Iako ove promjene u zakonu ne dopuštaju kompanijama potpunu objavu informacija o nadzorima, ovo je već pozitivan korak prema još većoj transparentnosti. Za promjene u zakonu velikim dijelom je zaslužan predsjednik Obama, koji ulaže velike napore da se provedu reforme u domeni nadziranja privatnih podataka.
Nogometni svijet ponovno odbrojava do najvećeg sportskog spektakla na planetu. Svjetsko prvenstvo uvijek je više od običnog turnira – to je mjesec emocija, navijanja, iznenađenja i trenutaka koji se pamte godinama.
Pitanje gdje se fizički nalaze podaci i koji zakoni se primjenjuju na njihovo izuzimanje preraslo je iz tehničke rasprave u prvorazredno geopolitičko pitanje. Najnoviji tržišni podaci objavljeni u zadnjih 48 sati pokazuju da segment suverenog oblaka (Sovereign Cloud) u Europi raste po stopi od nevjerojatnih 40% na godišnjoj razini, višestruko nadmašujući stopu rasta općeg tržišta javnog oblaka. Europski akteri ne žele više dopuštati da njihovi kritični podaci potpadaju pod američki zakon CLOUD Act, koji tamošnjim vlastima daje pravo pristupa podacima bez obzira gdje se u svijetu nalazili, ako je pružatelj usluge američka tvrtka.
Predsjednik Uprave Aminessa Mladen Knežević rekao je da je na razvijenim tržištima već dugo uobičajena podjela između vlasnika nekretnine i hotelskog operatora.
