Jedan od ključnih trenutaka u 2022. godini svakako je donošenje „Strategije digitalne Hrvatske 2032.“ koju je usvojio Sabor, čime je ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). , ističe za ICTbusiness.info Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Prema njegovim riječima ključan je bio projekt e-Građani koji je tijekom 2021. i 2022. doživio redizajn portala jer su kroz razvoj digitalnih usluga željeli olakšati život građanima kako bi što manje išli na šaltere i kako bi neke od svojih životnih situacija mogli riješiti „klikom miša“ iz udobnosti svog doma.
Država ne mjeri prihode i dobit već ulaganja u budžete. Kako stojimo u prošloj i ovoj godini?
Financijska izvješća za prošlu godinu još su u izradi, pa u ovom trenutku ne mogu navesti detaljno sve podatke. No, uspoređujući proračune za 2022. i 2023. godinu, mogu reći da je planirani proračun u 2023. narastao na iznos od 80 milijuna eura, što je primjereno potrebama digitalne transformacije.
Kakvim ocjenjujete informatizaciju i digitalnu transformaciju države?
Jedan od ključnih trenutaka u 2022. godini svakako je donošenje „Strategije digitalne Hrvatske 2032.“ koju je usvojio Sabor, čime je ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Riječ je o strateškom dokumentu u kojem smo zacrtali da u narednom desetljeću želimo da Hrvatska bude unaprijeđena digitalnom transformacijom. U izradi Strategije, čiji su ciljevi razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, digitalizirana javna uprava, razvijene i dostupne mreže vrlo velikih kapaciteta, te razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba, sudjelovalo je 140 predstavnika iz 41 institucije javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice te udruga vezanih za navedena područja.
Što se projekata tiče, posebno bih istaknuo projekt e-Građani koji se kontinuirano razvija. Tijekom 2021. i 2022. napravili smo redizajn portala jer smo kroz razvoj digitalnih usluga željeli olakšati život građanima kako bi što manje išli na šaltere i kako bi neke od svojih životnih situacija mogli riješiti „klikom miša“ iz udobnosti svog doma. Trenutno je na portalu dostupno 99 usluga, a one su zbog lakšeg snalaženja podijeljene u 12 područja. Danas tako građani mogu digitalnim putem zatražiti, primjerice, putovnice i vozačke dozvole i one će biti dostavljene na njihovu kućnu adresu. Ili mogu online upisati novorođeno dijete, podnositi različite zahtjeve, preuzimati dokumente... Ohrabruje nas podatak da u Hrvatskoj danas na portalu e-Građani imamo preko 1,7 milijuna korisnika, dok je ukupni broj prijava veći od 119 milijuna. Broj građana koji koriste portal e-Građani u 2022. porastao je za 8,63 posto, a broj korištenja za 39.489.000 milijuna puta, što je u odnosu na 2021. rast od 33 posto.
Tijekom 2022. implementirali smo i niz novih usluga. Jedna od njih je i sustav e-Ovlaštenja koji roditeljima omogućava korištenje e-usluga u ime njihove maloljetne djece. Od prošle godine moguće je, primjerice, iz aplikacije e-Dnevnik preuzeti potvrdu o statusu učenika u svrhu dokazivanja da je učenik u aktualnoj godini upisan u program i razred. Te se potvrde mogu dobiti u svrhu ostvarivanja prava na učenički prijevoz, prava na dječji doplatak, smještaj u učeničkom domu, u svrhu ostvarivanja prava na socijalnu pomoć, stipendiranje i slično. Implementirane su i usluge poput one e-Upisi u odgojno-obrazovne ustanove čime se osigurava još veća dostupnost javnih usluga građanima, te se smanjuje administrativni teret kao i troškovi za građane. Tu je i uspostava platforme s elektroničkim uslugama za e/m-Potpis i e/m Pečat kojom se digitalizira poslovanje državne i javne uprave, dok su provedbom projekta e-Poslovanje usluge javne uprave postale on-line dostupne za više od 450.000 tvrtki, obrta i OPG-ova u Hrvatskoj. Stalno se unaprjeđuje i projekt e-Savjetovanje, a unaprijedili smo i Sustav evidencije i upravljanja državnom imovinom koji za cilj ima već postojeći Središnji registar državne imovine nadograditi novim funkcionalnostima kako bi se olakšalo evidentiranje i vođenje dokumentacije o imovini RH.
Naš ured već četvrtu godinu podržava i program koji studentima omogućuje upoznavanje s novim tehnologijama i praktičnim znanjem iz jedne od najvećih tehnoloških globalnih kompanija. I u 2022. godini je 29 studenata s preddiplomskih i diplomskih studija sudjelovalo u globalnom edukacijskom programu „Seeds for the Future“ koji Huawei već četvrtu godinu provodi u Hrvatskoj. Suradnja s Kinom počela je još 2019. godine kada je s Huawei Technologies potpisan Memorandum o suglasnosti o suradnji u okviru programa obrazovanja i obuke usmjerenog na industriju, inovacije i tehnologiju. Studenti su tako imali priliku od vrhunskih stručnjaka učiti o naprednim tehnologijama kao što su 5G, umjetna inteligencija, računarstvo u oblaku, a uz nova saznanja o tehnologijama dobili su i vrijedan uvid u poslovanje jedne od vodećih globalnih tehnoloških kompanija.
Što očekujete u 2023. godini?
Više od 20 posto ukupnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti namijenjeno je digitalizaciji i procesima vezanima uz digitalnu transformaciju. Tu smo aktivno počeli provoditi projekte, a tijekom 2023. godine planiramo još više intenzivirati te aktivnosti. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koordinator je provedbe mjera u okviru NPOO-a. Jedan od projekata na kojima radimo je „Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti“ koji će građanima omogućiti da ne šetaju od šaltera do šaltera. Do sada su građani, primjerice, morali na svaki poseban obrazac unositi svoje podatke, a ubuduće će biti dovoljno da to jednom naprave. Kada jednom dostave podatak državnoj upravi, on će biti dostupan svim institucijama. Naime, kada se jednom prijavite u sustav i potvrdite svoj identitet, sve će dalje biti automatizirano.
Radimo i na nadogradnji Centra dijeljenih usluga, uspostavi jedinstvenog kontakt centra za sve e-javne usluge za pružanje korisničke podrške, te na konsolidaciji sustava zdravstvene informacijske infrastrukture - CEZIH. Posebno bih izdvojio projekt izrade digitalne mobilne platforme za e-Usluge koja će građanima omogućiti da na jednostavan i brz način koriste usluge državnih institucija na svojim pametnim telefonima, bilo kada i bilo gdje.
Inače, ova 2023. posljednja je godina provedbe projekata sufinanciranih iz EU fondova u programskom razdoblju 2014-2020 i svi će projekti koji su u tijeku iz tog programskog razdoblja biti dovršeni, a njihovi rezultati će biti dostupni i integrirani u državnu informacijsku infrastrukturu. Očekujemo i nove regulative na EU razini koje se odnose na kibernetičku sigurnost, usluge povjerenja i digitalizaciju, pa će biti promjena i u hrvatskom zakonodavstvu pri čemu mogu spomenuti Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
