Ukupnu godišnju plaću želimo dobivati pravilno raspoređenu kroz 12 mjeseci, uz dva bonusa – regres i božićnicu

Ukupnu godišnju plaću želimo dobivati pravilno raspoređenu kroz 12 mjeseci, uz dva bonusa – regres i božićnicu

Foto: DepositPhotos

U Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu je zakonska obveza, dok je u drugim državama EU znak dobre volje poslodavaca - 13. i 14. plaća dodatne su naknade koje tvrtke isplaćuju svojim zaposlenicima mimo njihovih redovnih primanja.

Takav način poslovanja, sve češća je praksa i u Hrvatskoj, ali u nešto manjim iznosima u odnosu na ostale europske zemlje. Kompanije takvu naknadu zaposlenicima isplaćuju i obračunavaju na različite načine. Najčešći primjer, je da se prilikom izračuna 13. ili 14. plaće, ukupan iznos godišnjih primanja podijeli s 12, odnosno brojem mjeseci u godini.

Druge zemlje, ukupna godišnja primanja zaposlenika dijele na 13 ili 14 dijelova. U tim se slučajevima dodatna plaća već uračunava u bruto plaću zaposlenika.

Preferencije zaposlenika

Kako bi otkrili na koji način zaposlenici žele primati plaću i bonuse, Paylab, kojeg je dio i servis MojaPlaća, proveo je međunarodno istraživanje na uzorku od 17.996 zaposlenika iz 9 zemalja - Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Litve, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Ispitanici, u dobi između 25 i 55 godina, svih kvalifikacijskih razina te mješovitih primanja, morali su odabrati koji bi način isplate godišnjih primanja htjeli vidjeti u svojoj kompaniji. Mogli su birati između:

  • Godišnja plaća ravnomjerno podijeljena na 12 mjeseci
  • Godišnja plaća podijeljena na 12 mjeseci + 13. plaća
  • Podijeliti godišnju plaću na 12 mjeseci + 13. plaća ljeti i 14. plaća na kraju godine (božićnica i regres)

Najnepopularniji model je ravnomjerna isplata kroz 12 mjeseci

Rezultati istraživanja pokazali su kako je druga opcija, podjela plaće na dvanaest dijelova plus jedan bonus, najnepopularniji model isplate. Taj stav dijele ispitanici svih 9 zemalja, bez obzira na dobnu skupinu, primanja i poziciju koju imaju. Treća opcija, koja uz redovnu plaću nudi i dva bonusa (zimski i ljetni), najpopularnija je u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Takav rezultat ne čudi s obzirom da je to ujedno i najčešća praksa na tom području.

Za razliku od njih, Bugari, Česi, Mađari, Litvanci i Rumunji odabrali bi opciju bez dodataka, odnosno da se ukupan godišnji iznos njihovih primanja rasporedi kroz 12 mjeseci.

Kada se promatraju rezultati na razini isplate godišnjih plaća, anketirani zaposlenici u Hrvatskoj s nižim primanja (<1 decil) naginju ravnomjernoj raspodjeli plaće kroz 12 mjeseci, dok oni s visokima (>9 decil) bi i dalje uz plaću primali regres i božićnicu.

Mlađi ispitanici preferiraju ravnomjernu raspodjelu plaće

Mlađi ispitanici u većoj mjeri preferiraju ravnomjernu raspodjelu plaće kroz 12 mjeseci, dobrim dijelom vjerojatno iz razloga jer se to pozitivno odražava na njihovu kreditnu sposobnost. S druge strane, stariji ispitanici, u većoj mjeri, preferiraju plaću plus božićnicu i regres, moguće zbog toga što su na takav model isplate – navikli.

Još iz kategorije

Završena je deveta sezona A1 Adria League,  ali nema odmora za esportaše

Završena je deveta sezona A1 Adria League, ali nema odmora za esportaše

25.06.2022.

Na završnici devete sezone A1 Adria League, koja se održavala u sklopu Reboot Online Games Weeka od 15. do 19. lipnja u Osijeku, okrunili smo pobjednike u posljednje tri igre – CS:GO, Brawl Stars i FIFA22. Prvaci u igrama Clash Royale, PUBG: BATTLEGROUNDS, League of Legends i VALORANT poznati su bili tijekom proljetne sezone.

Drastičan pad interesa za kriptoaplikacijama u Europi

Drastičan pad interesa za kriptoaplikacijama u Europi

24.06.2022.

Tržište kriptovaluta na globalnoj je razini u određenom padu, što se odrazilo i na aplikacije koje se vežu uz njih. Bankless Times je to zorno prikazao kroz istraživanje i ukazao na podatak da je u Europi zabilježeno 19,9 milijuna prvih instalacija kriptoaplikacija kroz prva tri mjeseca ove godine.

Hrvatska je u plusu 56,88 milijardi kuna u odnosu na uplaćena sredstva u proračun Europske unije

Hrvatska je u plusu 56,88 milijardi kuna u odnosu na uplaćena sredstva u proračun Europske unije

24.06.2022.

Na 127. sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.