Ubrzan razvoj domaće AI scene s 5 milijardi prihoda za 115 startupova

Ubrzan razvoj domaće AI scene s 5 milijardi prihoda za 115 startupova

AI2FUTURE konferencija u Kraš Auditoriumu tijekom dva dana, 14. i 15.10, okuplja hrvatsku AI zajednicu tvrtki i startupova koji razvijaju proizvode, usluge i rješenja temeljene na umjetnoj inteligenciji.

Na konferenciji se moglo čuti kako Hrvatska upravo doživljava AI bum jer tijekom 2020. godine 72 startupa razvijala su rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, a u 2021. godini došli smo do broja od 115 startupova. Prošle godine startupovi su uprihodili više od 3.5 milijarde kuna, dok je ove godine iznos premašio 5 milijardi kuna, tvrde u CroAI.

Godišnje okupljanje zajednice ujedno je i godišnja konferencija CroAI udruge, koja je predstavila istraživanje AI scene u Hrvatskoj, AI Landscape 2.0. Cilj udruge je pozicionirati Hrvatsku kao vodeću AI naciju na globalnoj mapi. Među ključnim temama o kojima se raspravljalo bila je i pozicija umjetne inteligencije kao ključne strateške razvojne odrednice te potreba da se usvoji regulativa za nacionalni AI Sandbox. Program drugoga dana bavit će se uspješnim poslovno-tehnološkim primjerima.

Mislav Malenica, predsjednik CroAI udruge u uvodnom predavanju prvoga dana osvrnuo se na aktivnosti udruge čiji je cilj okupiti zajednicu, kreirati AI projekte i graditi bolju budućnost. istaknuo je da je u posljednjih godinu dana broj članova udruge narastao na 215 članova. Udruga je provela mnoge aktivnosti; primjerice, više od 30.000 ljudi u Hrvatskoj prošlo je Elements of AI, najbolji svjetski online tečaj na području računalne znanosti.

Zajedno s Njemačkom i Francuskom, hrvatska udruga sudjelovala je i u osnivanju European AI Foruma, godišnjeg okupljanja europskih poduzetnika, akademika i političara. Marijana Šarolić Robić (CroAI) predstavila je najnoviju inicijativu udruge – osnivanje Adria AI Think Thanka koji će okupiti stručnjake iz različitih industrija i područja te kroz dijalog detektirati ključne teme povezane s umjetnom inteligencijom i njenim korištenjem za dobrobit društva. Dejan Iličić, direktor Razvojne agencije Grada Lipika, predstavio je edukacijski centar umjetne inteligencije AI Center Lipik koji je financiran sredstvima Europske unije. Lipik namjerava postati centar za razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj te u budućnosti otvoriti i AI kampus. Daniel Avdagič (AV Living Lab) govorio je o aktivnostima slovenskog laboratorija koji povezuje brojne industrije, napredne tehnologije, podatke, sadržaj i ljude u jedan ekosustav s fizičkom i digitalnom infrastrukturom za razvoj revolucionarnih rješenja za budućnost mobilnosti.

Tomislav Vračić iz Microsofta sudionicima je predstavio koncept Data Driven Nationa koji su primijenile baltičke zemlje. Koncept počiva na tri principa: demokratičnost podataka i javna pristupačnost, podaci trebaju omogućiti angažman građana te inovacije na temelju podataka. Latvija je putem Latvian open data portala podatke učinila dostupnima i pretvorila ih u temelj inovativnih rješenja, što je privuklo brojne investitore. Na primjer, Microsoft je 2016. u suradnji s latvijskim Sveučilištem otvorio Microsoft Innovation Center, a Roche je uložio u big data pilot projekt analize gena. Estonija se također fokusirala na inovacije, a Vladina inicijativa da podatke učini javno dostupna rezultirala je s više od 2500 eGovernment usluga za građane. Milly Doolan (CroAI i Euronavigator) predstavila je doprinos CroAI udruge AI aktu Europske komisije.

Tijekom panel diskusije Jan Štedul (CroAI) moderirao je razgovor u kojem su sudjelovali Goran Dautović (Project 3 Mobility – Rimac), Martina Dragičević (A1), Bojan Jerbić (FSB), Mislav Malenica (CroAI) i Ivana Vukov (Savjetnica Predsjednika Vlade RH). Razgovaralo se o tome kako napraviti nacionalni AI sandbox, sigurno okruženje za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, koje je dovoljno fleksibilno da stvori nove startupove i globalno konkurentna rješenja. Svi akteri su se složili da Hrvatskoj hitno treba plan te da postoji interes svih uključenih dionika, od Vlade i akademske zajednice do biznisa, da se usvoji potrebna regulativa za Sandbox. Bitno je da se regulativa bazira na razumijevanju tehnologije te da omogući pravni okvir koji neće gušiti, već poticati inovacije.

Hajdi Ćenan (CroAI) predstavila je AI Landscape 2.0. Hrvatska upravo doživljava AI bum – tijekom 2020. godine 72 startupa razvijala su rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, a u 2021. godini došli smo do broja od 115 startupova. Prošle godine startupovi su uprihodili više od 3.5 milijarde kuna, dok je ove godine iznos premašio 5 milijardi kuna. Korisnike najviše pronalaze u IT sektoru, telekomunikacijama, e-trgovini i bankarstvu. 65% proizvoda, usluga i rješenja plasira se na tržišta Europske Unije, slijede Sjeverna Amerika sa 27% te Srednja i Istočna Europa s 24% udjela. Više od 60% kapitala je domaći kapital, dok je udio stranog kapitala 11%, a 27% ima mješovite izvore financiranja. Prevladava privatni kapital (81%), a hrvatska AI scena svoju povezanost s inozemstvom bazira većinom na networkingu (udruge, klasteri) i međunarodnim suradnjama. U odnosu na 2020. godinu raste i udio žena osnivačica startupova (s 15% na 17% 2021. godine), a žene su i integralni dio AI tima kod 50% ispitanika. Kao izazov startupovi ističu da im je teško pronaći AI stručnjake (64,52%), AI prodavače (61,29%) i zaposlenike u inozemstvu (50%). U 92% slučajeva talente pronalaze putem networkinga,  a više od polovice se oslanja na oglase za posao (53%) i sveučilišta (52%). Postoji značajan prostor za poboljšanje suradnje sa sveučilištima i akademskom zajednicom jer je u anketi 42% anketiranih startupova reklo da ne surađuje s akademskom zajednicom. Nakon Zagreba, najveći broj startupova ima sjedište u Splitu, Lipiku, Osijeku i Rijeci.

Umjetna inteligencija je postala područje od strateške važnosti i ključni pokretač gospodarskog razvoja te može pružiti rješenja za mnoge društvene izazove, no potrebno je izgraditi ekosustav koji će podržati razvoj. Na panel diskusiji Krešimir Žmak (Infobip), Ratko Mutavdžić (Microsoft), Davor Runje (CISEX) i Damir Sabol (Photomath) razgovarali su tome kako postaviti čvršće temelje za suradnju svih ključnih dionika – AI zajednice, akademske zajednice i države – u izgradnji tog ekosustava. Složili su se da je uloga vodećih domaćih tvrtki, uz plasman vrhunskih proizvoda, i edukacija ljudi te da je potrebno ojačati suradnju s akademskom zajednicom i sveučilištima u vidu istraživačkih projekata. Istaknuli su i da je izazov zapošljavanja domaćih talenata postao još veći tijekom pandemije jer je veliki broj domaćih AI stručnjaka iskoristio priliku rada na daljinu za strane kompanije.

Tijekom prvog dana programa dodijeljene su i nagrade Croatian AI League. Tema je bila AI – potpora zaštiti i istraživanju dobrih dupina Jadrana, a zadatak kreirati algoritam koji će automatski prepoznati i identificirati dupine. Najboljim studentima – sudionicima dodijeljene su zlatne medalje. U sklopu konferencije održan je CroAI pitch, na kojem se predstavilo odabranih TOP 10 AI startupa iz Hrvatske i regije. Najbolji tim birao je žiri sastavljen od investitora, predstavnika europskih fondova rizičnog kapitala, VC fondova, koji kombinirano imaju stotine milijuna eura investicijskih ulagačkog kapitala. Pobjednici su Farseer i Cidrani s jednakim brojem bodova, a trećeplasirana je Ascalia.

Još iz kategorije

Uskoro 16. izdanje Advanced Technology Days konferencije

Uskoro 16. izdanje Advanced Technology Days konferencije

04.12.2021.

Slijedeći tjedan u srijedu i četvrtak, 8.i 9. prosinca 2021. domaći IT stručnjaci okupit će se uživo na 16. izdanju Advanced Technology Days konferencije u zagrebačkom Mozaik Event Centru. Tijekom dva konferencijska dana moći će poslušati čak 46 stranih i domaćih predavača koji će se baviti multi-cloud svijetom, razvojem web rješenja, serverless tehnologijama, kontejnerima i DevOps praksama, modernim podatkovnim tehnologijama, umjetnom inteligencijom, hibridnim oblakom i poslovnim IT rješenjima.

Raste potražnja za paketskim uslugama

Raste potražnja za paketskim uslugama

04.12.2021.

Na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj i u trećem je tromjesečju 2021. zabilježen nastavak rasta broja paketa. Ukupno je ostvareno 7,7 milijuna raznih paketskih usluga, koje sada čine 12 posto ukupnog poštanskog tržišta, najviše dosad.

Tri nova trenda u navikama kupaca

Tri nova trenda u navikama kupaca

03.12.2021.

Život s mobitelom u ruci doveo je do većih promjena u svim industrijama, a među kupcima najveća promjena primjećuje se u ponašanju. Nova generacija potrošača očekuje brzu dostavu i još bržu komunikaciju.