Kriptovalute su kroz prošlu godinu podosta brzo mijenjale vrijednost i izazvale nesigurnost kod investitora, što je rezultiralo njihovim masovnim povlačenjem s mjenjačnica, koje su samim time doživjele poveći financijski udar.
Naime, u 2022., navodi Bankless Times, više od 450.000 bitcoina preseljeno je s "vrućih novčanika" (eng. hot wallets) u "hladne" (eng. cold wallets). Zašto?
Hladni novčanici nude izvanmrežnu pohranu i puno su sigurniji od vrućih povezanih s internetom. To je tako jer su manje osjetljivi na vanjske napade. Neki su ulagači možda premjestili svoja sredstva u hladne novčanike kako bi ih sigurno pohranili dok se tržište ne stabilizira.
Za one koji nisu upoznati s tehnologijom kriptovaluta, to bi mogao biti znak opreza ili neizvjesnosti oko budućnosti kriptovaluta i njihove pouzdanosti kao sredstva ulaganja. Određeni "status quo". Ukratko, nimalo poticajno za tržište i dojam je da će takva situacija vrijediti još jedno poduže vrijeme. U kojem će prosperirati samo oni najstrpljiviji.
Nadalje, činjenica da se ljudi odlučuju preseliti sredstva u hladne novčanike označava i da su spremni čekati dok se ne situacija ne popravi, bez ikakve namjere izvođenja aktivnosti koje se tiču same kriptovalute. Dakle, dok se ne dogodi značajniji rast cijena, onaj koji bih zadovoljio, držat će se po strani i bit će im dovoljno što znaju da ne mogu biti žrtvama hakerskih napada.
Problem je što se tako ponaša poveći dio tržišta pa je oporavak dodatno otežan. Istovremeno, to dovodi u velike probleme i same mjenjačnice, koje barataju s manje novca. Primjerice, u siječnju 2020. imale su u svojim rukama 3,07 milijuna bitcoina, a sad imaju 2,27 milijuna.
Ako znamo da trenutno bitcoin vrijedi oko 21.000 dolara, to znači da mjenjačnice u svojim rukama barataju s ukupno s oko 46 milijardi dolara.
IBM je predstavio veliki poluvodički iskorak predstavljanjem prve svjetske čip tehnologije ispod 1 nanometra, s revolucionarnom arhitekturom tranzistora na 0,7 nm, odnosno 7 angstrema. To postignuće označava prijelomni trenutak za industriju koja se već suočava s fizičkim granicama tradicionalnog skaliranja čipova.
Europska komisija obavijestila je Amazon i Microsoft o svojem preliminarnom stavu da bi trebali biti označeni kao gatekeeperi prema Aktu o digitalnim tržištima za svoje usluge računalstva u oblaku. U oba slučaja Komisija je utvrdila da su AWS i Azure, najveća odnosno druga najveća cloud usluga u Europskoj uniji, važna ulazna točka između poslovnih korisnika i njihovih kupaca u EU-u.
Sudionici su upozorili kako se Hrvatska danas, uz opći nedostatak radne snage, sve izraženije suočava s deficitom odgovarajućih kompetencija, budući da tradicionalni obrazovni modeli, u uvjetima ubrzanih tehnoloških promjena i sve kraćeg životnog ciklusa znanja, više ne mogu sami adekvatno odgovoriti na tržišne zahtjeve.
