Treće izdanje AI2FUTURE konferencije

Treće izdanje AI2FUTURE konferencije

Tijekom dva dana, 10. i 11. listopada, treće izdanje AI2FUTURE konferencije okupilo je više od 200 sudionika željnih da nauče više o tehnologiji današnjice koja je svim ICT stručnjacima omiljeni buzzword, no posljednjih godina u Hrvatskoj se i sve više primjenjuje pri kreiranju rješenja namijenjenih globalnom tržištu. Primjena umjetne inteligencije može značajno unaprijediti konkurentnost i profitabilnost, a na konferenciji se moglo čuti više i o nedavno predstavljenom dokumentu „Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku“, koji je izradila HUP -Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Umjetna inteligencija je trenutno najvažniji svjetski tehnološki trend. Više od 80% predsjednika Uprava je u nedavnom istraživanju istaknulo da će AI radikalno promijeniti njihovo poslovanje u sljedećih pet godina. Razumljivo je stoga da je zanimanje za ovo područje među hrvatskim kompanijama sve veće, a broj novonastalih tvrtki koje se bave razvojem AI tehnoloških rješenja je ove godine prilično porastao. Većina njih i ove godine je sudjelovala na konferenciji koja okuplja one koji se ovim područjem bave ili traže način kako se uključiti u ovu tehnološku revoluciju. Željko Krizmanić (Eventa01), jedan od organizatora konferencije, komentirao je: „Izuzetno smo zadovoljni ovogodišnjom konferencijom jer smo uspjeli podići ljestvicu u odnosu na prethodna dva izdanja. Interes za umjetnu inteligenciju je sve veći, što dokazuje i rast broja sudionika pa ih je ove godine bilo više od 200. Od predavača i sudionika smo dobili povratne informacije da tijekom godine žele što više događanja na kojima se mogu povezati, razmijeniti iskustva i ostvariti kvalitetne kontakte koji mogu dovesti i do partnerskih suradnji. Zato ćemo tijekom godine nastaviti organizirati manja meet up događanja kako bi svima zainteresiranima za AI dali još prilika za networking i suradnju.“

Domaći i strani stručnjaci održali su 18 predavanja, a uz glavni konferencijski track održani su i Deep Learning Course trening (Algebra, 7. listopada) te track Robot Day sa 7 (četvrtak, 10. listopada) i Science track s 4 predavanja (petak, 11. listopada). Konferenciju je svojim izvrsnim predavanjem Artificial Intelligence beyond Deep Learning otvorio Christoph von der Malsburg (Frankfurt Institute for Advanced Studies), fizičar i neurobiolog te jedan od pionira AI-a. Njegova  prezentacija analizirala je dva postojeća pristupa umjetnoj inteligenciji: klasični AI baziran na algoritmima koji implementiraju funkcionalne ideje koje su smislili programeri te neuralni AI u obliku deep learninga, koji kreira obrasce koji se temelje na ogromnim količinama podataka. Taj sustav učenja oslanja se samo na statistiku temeljenu na uzorcima. Zaključio je da, ako uspijemo postići višu i intuitivniju razinu učenja, umjetna inteligencija će biti sljedeći kvantni skok digitalizacije i moći će pomoći da kvalitetnije, učinkovitije i brže obavljamo niz aktivnosti, što će kreirati veliku ekonomsku vrijednost. Nikos Kairinos i Petros Mina (Fountech.ai) predstavili su svoju inovaciju - Prospex, generator potencijalnih kupaca koji je razvijen uz pomoć umjetne inteligencije. Kombinira teoriju grafova s tehnikama pojačanog učenja kako bi utvrdio kako izgleda DNK idealnog klijenta za svakog određenog prodavača u bilo kojoj tvrtki i bilo kojoj industriji. Sacha Vrazic (Rimac Automobili) tijekom svog izlaganja koje je izazvalo veliki interes publike govorio je o izazovima razvoja autonomne vožnje te o tome kako se AI i deep learning primjenjuju kada je riječ o percepciji, planiranju kretanja, lokalizaciji, mapiranju i praćenju vozača. Osvrnuo se i na to je li moguće zajamčiti sigurnost AI odluka te opisao AI izazove pri velikim brzinama.

Davor Runje (Airt) je u razgovoru jedan na jedan s Danijelom Temrazom (Infobip) saznao s kakvim se izazovima trenutno susreće Infobip te kakvi su im planovi za budućnost kada je riječ o umjetnoj inteligenciji. Temraz je istaknuo da trenutno koriste tradicionalno strojno učenje, vlastitu platformu i svoj NLP stack, no da tvrtka mijenja fokus na deep learning pa da u idućih pet do deset godina predviđa potpunu implementaciju tog načina učenja i obrade podataka. Trenutno se osniva R&D tim, a u budućnosti Infobip planira i dalje surađivati s brojnim stručnjacima, profesorima te globalnim tvrtkama kao što je Microsoft jer žele razviti vlastite projekte, no uz pomoć stručnjaka koji će im pomoći voditi ih kroz taj proces. Anela Husković (Microsoft) na primjeru Shella je predstavila primjenu umjetne inteligencije i kako transformira globalno energetsko poslovanje. Primjerice, dok video kamera na licu mjesta snima scenu, uređaj unutar stanice koji radi na Microsoft Azure IoT Edgeu sada može koristiti alate umjetne inteligencije kako bi detektirao ponašanja koja predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik. To je prva linija obrane na „inteligentnom rubu“, gdje se podaci brzo obrađuju u blizini mjesta na kojem se prikupljaju, bez pristupa oblaku, a jednostavni algoritmi strojnog učenja mogu odbaciti sve ono što vas ne zanima. Također se mogu „obučiti“ da traže neke druge incidente visokog rizika, od ljudi koji nesmotreno voze i pokušaja krađa do nepropisnog punjenja goriva.

Mislav Malenica (Vingd) održao je odlično predavanje AI race – do you play to win or not to lose. Uz brojne primjere primjene AI-a u poslovanju Vingda, komentirao je odnos Europske unije prema umjetnoj inteligenciji. Zaključio je da je Europa izgubila bitku na području AI-a pa trenutno diže barijere pretjeranom regulacijom koja sprječava inovacije. Ipak smatra da ona glavna bitka, bitka za ljudske osjećaje, još nije dobivena te da Hrvatska i Europa u idućih 10 godina imaju šansu ako umjesto konfekcijskih odlučimo kreirati dizajnerske proizvode zbog čijeg će se korištenja ljudi osjećati dobro. Kao primjer naveo je Appleove proizvode koji već godinama izazivaju čitav spektar emocija korisnika. Ratko Mutavdžić (Microsoft) kao član izvršnog odbora HUP ICT-a predstavio je dokument „Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku“. U dokumentu su razmotreni potencijal, vrijednosti i izazovi korištenja AI-a u Hrvatskoj. Hrvatska je zadnja zemlja potpisnica EU Deklaracije u umjetnoj inteligenciji, a kao potpisnika čeka nas izrada strategije te akcijskog plana usmjerenog na ključne industrije koje ćemo podržati uz pomoć AI. U budžetu Europske unije za Digitalnu Europu za razdoblje 2021 – 2027. godine izdvojeno je čak 2,7 milijardi EUR za umjetnu inteligenciju pa je krajnji trenutak da se i Hrvatska uključi u razvoj i implementaciju AI strategije. Zato je HUP ICT na temelju EU smjernica izradio ovaj strateški dokument, a to je prvi u seriji dokumenata kojom će potencijal umjetne inteligencije nastojati približiti zajednicama, industrijama i pojedincima da bi razumjeli kako je mogu koristiti i dobiti vrijednost od nje. Luke Robinson (Post Urban Ventures) govorio je o etičkim pitanjima umjetne inteligencije i zaključio da ima ogroman potencijal da nam omogući veću autonomiju, odnosno da nam da novi stupanj slobode. S druge strane može nas još više udaljiti u sociološkom smislu pa trebamo biti pažljivi u tome kako je koristimo. Davor Runje (Airt) održao je inspirativno predavanje tijekom kojeg je ispričao kako je tekao njegov osobni razvojni put od programera do osnivanja Airta koji se bavi umjetnom inteligencijom te naveo što ga je motiviralo i koje je sve konkretne korake poduzeo u toj tranziciji. Konferencija je završila panelom AI Perspective & Investments na kojem su sudjelovali Marin Bek (Ascalia), Hajdi Ćenan (Airt), Nikos Kairinos (Fountech.ai) i Luke Robinson (Post Urban Ventures) te moderator Boris Agatić (Blocksize).

Još iz kategorije

Dodijeljene nagrade Hrvatske gospodarske komore Zlatna kuna

Dodijeljene nagrade Hrvatske gospodarske komore Zlatna kuna

21.11.2019. komentiraj

Hrvatska gospodarska komora i ove je godine dodijelila nagradu Zlatna kuna koja je večeras dodijeljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i tako je u kategoriji Malo trgovačko društvo dobila je tvrtka Pirić Montage, u kategoriji Srednje trgovačko društvo tvrtka Nanobit, a u kategoriji Veliko trgovačko društvo Cedevita. Zlatnu kunu u kategoriji Banka dobila je Zagrebačka banka, dok je Zlatnu kunu u kategoriji Društvo za osiguranje dobilo Croatia osiguranje. Zlatna kuna u kategoriji Inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco, a u kategoriji Post startup tvrtki Diversitas IT sustavi.

Usporavanje rasta robne razmjene EU

Usporavanje rasta robne razmjene EU

21.11.2019. komentiraj

Europska je unija u prvih devet mjeseci, unatoč globalnom usporavanju i rastućem protekcionizmu, ostvarila tek nešto niže godišnje stope rasta izvoza i uvoza nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost izvoza je povećana 3,6%, a uvoza za 4,9%. Pritom su kretanje tečaja eura prema dolaru i ostalim valutama vezanim uz dolar te kretanje cijene sirove nafte na globalnom tržištu imali suprotan utjecaj na ostvarena kretanja.

Slack nastavlja padati pod pritiskom Microsoft Teams

Slack nastavlja padati pod pritiskom Microsoft Teams

21.11.2019. komentiraj

Slack nastavlja pad i lako je moguće da će ga Microsoft sa svojim Teams u konačnici uništiti, barem što se tiče borbe za vrh i ozbiljnijeg načina poslovanja. Jer, kompanija ne samo što ima manje korisnika na dnevnoj razini, a riječ je o deset milijuna u odnosu na 13 milijuna Teamsa, već se osjeti pad i po pitanju cijene dionica.