Strah od automatizacije najveći je među osobama koje imaju najmanje prilika za usavršavanje

Strah od automatizacije najveći je među osobama koje imaju najmanje prilika za usavršavanje

Osobe koje imaju manje prilika za učenje novih digitalnih vještina više strahuju od učinka automatizacije i vjerojatnije je da imaju niže razine obrazovanja.

Ovo su nalazi novog istraživanja PwC-a provedenog na više od 22.000 odraslih osoba u 11 zemalja diljem svijeta, te se nadovezuju na PwC-ovu ekonomsku analizu učinka automatizacije na radna mjesta.

Više od polovice radnika ispitanih širom svijeta (53 %) vjeruje da će automatizacija značajno promijeniti njihova radna mjesta ili ih učiniti zastarjelima u sljedećih deset godina, a samo 28 % smatra da to nije vjerojatno. Većina, 61 %, pozitivno gleda na učinak tehnologije na njihov svakodnevni rad, a 77 % osoba spremno je učiti nove vještine ili se u potpunosti prekvalificirati kako bi poboljšali svoju zapošljivost u budućnosti.

Međutim, prilike i stavovi značajno se razlikuju ovisno o razini obrazovanja pojedinca. Lokacija, spol i dob također igraju ulogu.

Usporedbe zemalja

Analizirajući istraživana tržišta, radnici u Kini i Indiji su daleko najoptimističniji u pogledu učinka tehnologije (čak i nakon usklađenja zbog kulturoloških razlika), unatoč tome što je najveća vjerojatnost da će smatrati kako će im se radna mjesta značajno promijeniti. Radnici u tim regijama dobivaju više prilika za usavršavanje: 97 % u Kini i 95 % u Indiji dobiva takve prilike od svojih poslodavaca. S druge strane, radnici u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji navode da dobivaju najmanje prilika za učenje novih vještina. Imaju tendenciju imati manje pozitivan stav u pogledu učinka tehnologije.

U Poljskoj 63 % ispitanika vjeruje da automatizacija donosi više prilika nego rizika, a 67 % je optimistično ili čak uzbuđeno zbog učinka koji će tehnologija imati na njihova radna mjesta. K tome, 73 % poljskih ispitanika navodi da im trenutačni poslodavac nudi barem neke prilike za učenje i razvijanje novih digitalnih vještina, iako ih se 89 % izjašnjava otvorenim za učenje novih vještina ili potpuno prekvalificiranje kako bi poboljšali svoju budući zapošljivost.

Nick Kós, CEO u PwC-u za srednju i istočnu Europu, kaže:

„U Poljskoj i širom srednje i istočne Europe vidimo da su ljudi sve svjesniji da će tehnologija i automatizacija značajno promijeniti tržište rada i da će imati učinka na njihova radna mjesta. Također smatraju da bi njihovi trenutačni poslodavci mogli više učiniti kako bi im pomogli u stjecanju novih digitalnih vještina. Mi smo se u PwC-u u srednjoj i istočnoj Europi uključili u ambicioznu inicijativu za digitalno usavršavanje, ne samo za stručnjake iz PwC-a, nego i u radu s klijentima i dionicima kako bismo unaprijedili ovo važno pitanje u svim zemljama naše regije. Istovremeno, poduzimamo nekoliko inicijativa za automatizaciju naših repetitivnih administrativnih procesa, čime našim stručnjacima omogućujemo da se više usredotoče na klijente i na aktivnosti s većom dodanom vrijednošću.“

Utjecaj obrazovanja

Fakultetski obrazovani ispitanici najoptimističniji su u pogledu tehnologije i svojih budućih prilika za zapošljavanje, čak i ako smatraju da da će se njihovo radno mjesto vjerojatno značajno promijeniti ili biti ukinuto.

Nasuprot tome, više od trećine (34 %) odraslih osoba bez obrazovanja ili usavršavanja nakon srednje škole kaže da ne uče nove digitalne vještine u usporedbi sa 17 % osoba koje su završile fakultet. Također je manje vjerojatno da će tim radnicima bez obrazovanja ili usavršavanja nakon srednje škole poslodavci ponuditi prilike za usavršavanje (38 % ne dobiva takve prilike u usporedbi s 20 % radnika s diplomom). Također su više zabrinuti zbog učinka tehnologije na radna mjesta: 17 % navodi da osjećaju nervozu ili strah.

Richard Oldfield, PwC-ov globalni voditelj usluga tržištima, kaže:

„Nepodudaranje vještina koje ljudi imaju i koje su potrebne za digitalni svijet ubrzano postaje jedan od glavnih svjetskih problema. Iako će tehnologija vjerojatno stvoriti jednak broj radnih mjesta koliko će ih i ukinuti, ta će radna mjesta biti drugačija, a ljudi trebaju vještine kako bi se prilagodili. Ljudi imaju veliku želju za učenjem, no prilike za to nisu ravnomjerno raspoređene. Te razlike postajati će sve veće ako im vlasti, nevladine organizacije i tvrtke ne posvete pažnju.“

Demografske razlike

Vjerojatnije je da će muškarci, a ne žene, smatrati da će tehnologija imati pozitivan učinak na njihova radna mjesta i poboljšati njihove prilike za zapošljavanje. Također je vjerojatnije da uče nove vještine (80 % ispitanih muškaraca kaže da to čine nasuprot 74 % žena).

Nadalje, dobna skupina od 18 do 34 godine je optimističnija u pogledu digitalne budućnosti od bilo koje druge dobne skupine odraslih. Oni dobivaju i više prilika za usavršavanje. Na primjer, 69 % ispitanika u dobi 18-34 godine pozitivno gleda na budući učinak tehnologije na njihova radna mjesta, u usporedbi s 59 % ispitanika u dobnoj skupini 35-54 godine i 50 % osoba starijih od 55 godina. Samo 18 % ispitanika u skupini 18-34 godine navodi da ne dobivaju prilike za učenje novih digitalnih vještina od svog poslodavca. Za skupinu 35-54 godine i starije od 55 godina, ove brojke su 29 % i 38 %.

Ispitanici su podijeljeni oko vještina koje žele naučiti. Sličan je udio onih koji žele postati stručnjaci u pojedinoj konkretnoj tehnologiji kao i onih koji žele napredovati u učenju i prilagodbi različitim tehnologijama.

Carol Stubbings, PwC-ova globalna suvoditeljica usluga ljudima i organizacijama te partnerica u PwC-u UK, kaže:

„Ne mora svatko znati napisati kod, no treba razumjeti način na koji će tehnologija promijeniti svijet rada i kako od toga mogu imati koristi. Usavršavanje je stvaranje kulture neprestanog učenja i znatiželje, a to je nešto s čime se mnoge tvrtke bore. Prečesto se rade pretpostavke o vrsti radnika koji bi se trebali usavršavati pa se kreira začaran krug u kojem su ljudi izostavljeni.

Usavršavanje je još važnije zbog činjenice da se radni vijek produljuje. Poboljšanje digitalnih vještina može pomoći i u poboljšaju rasta produktivnosti, koji ostaje nizak unatoč bilijunima dolara tehnoloških ulaganja svake godine.“

Istraživanje se nastavlja na PwC-ovo istraživanje koje pokazuje da će 30 % radnih mjesta biti ugroženo automatizacijom do sredine 2030-ih godina na temelju analize provedene u 29 zemalja. Istovremeno, PwC-ovo godišnje istraživanje mišljenja predsjednika uprava iz 2019. godine pokazuje da 79 % predsjednika uprava glavnim problemom smatra dostupnost vještina.

Još iz kategorije

Završen još jedan Weekend Media Festival

Završen još jedan Weekend Media Festival

22.09.2019. komentiraj

I ove godine u vrijeme kada ljeto polako ustupa mjesto jeseni Rovinj je bio mjesto susreta medijskih profesionalaca, marketingaša i PR-ovaca na još jednom i to dvanaestom po redu Weeken Media Festivalu. A brojke su impresivne.

Kuda idu mediji, a kamo ide glazba, a kamo mi uopće

Kuda idu mediji, a kamo ide glazba, a kamo mi uopće

22.09.2019. komentiraj

Nikad se nisam bojala, pjevala sam pjesme koje nitko ne bi pjevao, poručila je Severina Kojić na jednom od najposjećenijih panela Tko to tamo peva: Novi val glazbenih trendova u regiji na kojem se raspravljalo o novom glazbenom žanru, kombinaciji folka i hip-hopa, koji je pokorio cijelu regiju. Uz Severinu, na panelu su sudjelovali i Tonči Huljić, Relja Milanković Reksona i Stefan Đurić Rasta.

Kuda ide ovaj svijet

Kuda ide ovaj svijet

21.09.2019. komentiraj

Weekend Media festival donio je pregršt zanimljivih tema pa se moglo saznati da će do 2030. godine svijetom putovati 1,8 milijardi ljudi, a postavljali smo i pitanje što je to čovjek te razbijali mitove o milenijalcima i generaciji Z.