Pametni domovi nisu tako pametni

Pametni domovi nisu tako pametni

Foto: DepositPhotos

Pametni domovi su ono čemu se teži u bližoj budućnosti, što se jasno vidi prema težnjama i načinu plasmana na tržište od strane raznih proizvođača. Ali, problem je što ti pametni domovi još uvijek ipak nisu dovoljno pametni, a potrošači to prepoznaju pa se potencijal još uvijek ne ispunjava koliko bi mogao u idealnijim uvjetima.

Svejedno, prodaja pojedinih uređaja i dalje u porastu, što potvrđuje GfK u svom izvješću. Primjerice, ove će godine samo u Europi oko 26 posto od potrošenih 255 milijardi eura na tehničku robu činiti pametni uređaji kao kamere, klime, televizori, audio sustavi, usisavači, pametne svjetiljke... Ukoliko se isključi pametne satove i pametne telefone, pametno će tržište rasti za devet posto ove godine. Odnosno, sa 122 milijarde eura na potrošenih 133 milijarde eura. Dakle, tržište još uvijek traži nešto za sebe.

Samo, moglo bi to pronaći u većoj mjeri da su uređaji u globalu pametniji pa samim time učine domove istinski pametnijima. Još uvijek primat čine pametni televizori i zvučnici, što zapravo nije dio domova kao što su svjetiljke, termometri, klime, pećnice, hladnjaci, vrata i općenito sigurnosni sustavi. Istine radi, pametne kamere sve su popularnije i to je dobro.

Donekle i pametni usisavači, koji bilježe rast od 12 posto u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Istovremeno, četiri posto rasta u tim zemljama blježe pametne perilice suđa. Ali, zato su pametni televizori itekako popularni, čine 80 posto od svih kupljenih televizora u navedenim zemljama.

Nažalost, sve to su izolirani uređaji, ne čine istinski dom. Primjerice, GfK pokazuje da 53 posto kupaca želi uređaje koji će im štedjeti energiju i kojima će se moći upravljati na daljinu u kvalitetnom smislu. Žele i da svi oni mogu komunicirati kvalitetno međusobno. No, bez obzira što su svi ti kupci spremni potrošiti poveći novac na takvu tehnologiju, ona im ipak nije dostupna u pravom smislu te riječi i toga su svjesni pa čekaju neka bolja vremena po tom pitanju.

Još iz kategorije

Rekordni rezultati Lenova, prihod dosega 14,1 milijardu dolara uz rast u posljednjih 10 kvartala

Rekordni rezultati Lenova, prihod dosega 14,1 milijardu dolara uz rast u posljednjih 10 kvartala

21.02.2020. komentiraj

Lenovo Group objavio je kako su prihodi grupe u trećem kvartalu dosegli rekordnih 14,1 milijardu američkih dolara, što predstavlja rast od 10 uzastopnih kvartala. Prihod prije oporezivanja u usporedbi s istim kvartalom prošle godine rastao je 11 posto, dosegavši 390 milijuna američkih dolara dok je neto prihod također rastao za 11 posto na 258 milijuna američkih dolara. Osnovna zarada po dionici za treći kvartal iznosila je 2,16 američkih centi ili 16,90 honkonških centi.

INA u procesu rješavanja problema nastalih kibernetičkim napadom i oporavkom IT sustava

INA u procesu rješavanja problema nastalih kibernetičkim napadom i oporavkom IT sustava

21.02.2020. komentiraj

INA Grupa u procesu je otklanjanja poteškoća u informatičkim sustavima na koje je utjecao kibernetički napad koji se dogodio krajem prošlog tjedna, ističe se u priopćenje hrvatske naftne kompanije. Dodaju kako su započeli s oporavkom sustava te rade na ponovnoj uspostavi svih usluga koje povremeno nisu radile.

Realan rast plaća šestu godinu zaredom

Realan rast plaća šestu godinu zaredom

21.02.2020. komentiraj

U prosincu prošle godine nastavljena je tendencija rasta plaća uz dinamičnije kretanje bruto plaće u odnosu na neto plaću tijekom cijele prošle godine. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6.559 kuna, što je 23 kune više nego u studenom te 297 kuna ili 4,7% više nego u prosincu 2018. godine. Istodobno je bruto plaća na mjesečnoj razini smanjena za tri kune, na iznos od 8.874 kune, dok je na godišnjoj razini ona porasla za 405 kuna ili za 4,8%. Pri rastu potrošačkih cijena od 1,4% realan godišnji rast plaća bio je nešto niži i iznosio je 3,3% kod neto i 3,4% kod bruto plaće.