Meta je najavila kako ne prihvaćaju pozive europskih operatera da davatelji sadržaja doprinose troškovima mreže. Oni tvrde da su se prijedlozi temeljili na lažnoj premisi, zajedno s označavanjem prijedloga budućih problema s kapacitetom uzrokovanih metaverzumom kao besmislica.
Potpredsjednik mreže Meta Platforms Kevin Salvadori i Bruno Cendon Martin, viši direktor bežičnih tehnologija u Meta Reality Labsu, rekli su da pokušaji nametanja nameta tvrtki i njezinim kolegama nisu bili odgovor na financijske probleme operatera.
"Prijedlozi mrežnih naknada izgrađeni su na lažnoj premisi jer ne prepoznaju vrijednost koju pružatelji aplikacija sadržaja stvaraju za digitalni ekosustav, niti ulaganja koja činimo u infrastrukturu koja ga podupire“, tvrde iz kompanije.
Među brojnim istaknutim pritužbama su komentari nekih mobilnih operatera u kojima su rukovoditelji tvrdili da su prijedlozi mrežnih naknada opravdani spekulirajući o ograničenjima kapaciteta uzrokovanih usvajanjem metaverse. Rukovoditelji su te tvrdnje označili besmislicama. “Razvoj metaverzuma neće zahtijevati od telekom operatera da povećaju kapitalne izdatke za veća ulaganja u mrežu. Ove fiksne mreže već su uspostavljene u većini Europe i nose gotovo 20 puta veći promet od mobilnih mreža,” dodali su, tvrdeći da će usvajanje potaknuti VR u doglednoj budućnosti, koja se trenutno opslužuje putem fiksnih mreža i Wi-Fi-ja.
Predstavnici Mete također su ukazali na desetke milijardi eura koje ulaže u svoje aplikacije i platforme, objašnjavajući da njeni proizvodi stvaraju potražnju koja omogućuje telekom operaterima da ljudima naplaćuju pristup internetu.
"Naše ulaganje u sadržaj doslovno pokreće prihode i poslovni model telekom operatera“, tvrde u kompaniji.
Dvojac iz Mete je istaknuo svoja ulaganja s infrastrukturnim partnerima, uključujući podmorske kabele. Citirajući brojke Analysys Masona, rekli su da je tijekom posljednjih deset godina Meta i njegovi konkurenti uložili više od 880 milijardi dolara u globalnu digitalnu infrastrukturu za koju tvrde da su operaterima uštedjeli oko 6 milijardi dolara godišnje.
Na summitu G7 u Japanu, IBM je najavio 10-godišnju inicijativu od 100 milijuna dolara sa Sveučilištem u Tokiju i Sveučilištem u Chicagu za razvoj kvantno-centričnog superračunala koje pokreće 100.000 qubita. Kvantno-centrično superračunalstvo potpuno je novo i do sada nerealizirano doba računalstva visokih performansi. Sustav od 100 000 kubita poslužio bi kao temelj za rješavanje nekih od najhitnijih svjetskih problema koje čak ni najnaprednija superračunala današnjice možda nikada neće moći riješiti.
Japan će 23. srpnja početi ograničavati izvoz neke opreme za proizvodnju čipova u zemlje koje su označene kao neprijateljske. Odluka je uslijedila nakon višemjesečnog pritiska SAD-a da pooštri trgovinske kontrole Kine kako bi se vojsci spriječio pristup naprednoj tehnologiji.
Američki sud odbacio je tužbu dioničara Ericssona te je tako presudio da švedski dobavljač nije obmanuo ulagače o svojoj usklađenosti s američkim zakonima o podmićivanju nakon istrage o korupciji okončanoj 2019. Okružni sud u New Yorku odbacio je tužbene zahtjeve tužitelja i zaključio da Ericsson nije prekršio nijednu obvezu otkrivanja podataka prema investitorima, čime je okončan slučaj koji je pokrenut u ožujku 2022.
