Japanski proizvođač videoigara Nintendo pokrenuo je sudski postupak protiv američke vlade tražeći povrat carina koje su uvedene tijekom administracije Donalda Trumpa. Tvrtka tvrdi da su te carine bile nezakonite i zahtijeva povrat svih plaćenih iznosa zajedno s kamatama.
Spor se odnosi na carine uvedene 2025. godine korištenjem zakona International Emergency Economic Powers Act (IEEPA), kojim se predsjedniku omogućuje reguliranje trgovine u izvanrednim okolnostima. Međutim, američki Vrhovni sud u veljači 2026. presudio je da se taj zakon ne može koristiti za uvođenje carina, čime je praktički poništio ključni dio Trumpove trgovinske politike.
Sud je zaključio da Ustav ovlast za uvođenje carina daje Kongresu, a ne predsjedniku. Ipak, presuda nije jasno definirala na koji način će se vratiti novac tvrtkama koje su već platile te namete, pa se brojni sporovi sada vode pred Sudom za međunarodnu trgovinu.
Nintendo tvrdi da su sporne carine imale izravan utjecaj na njegovo poslovanje u SAD-u. Velik dio proizvodnje hardvera, uključujući konzole i dodatke, odvija se u Aziji, posebno u Kini i Vijetnamu, koji su bili među državama pogođenima visokim carinama. Zbog toga je tvrtka morala odgoditi planove za prodaju nove konzole Switch 2 na američkom tržištu te povećati cijene pojedinih dodataka.
Nintendo nije jedini koji traži povrat novca. Prema dostupnim podacima, više od tisuću kompanija pokrenulo je slične postupke protiv američke vlade. Ukupan iznos prikupljen kroz sporne carine procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara, što ovaj slučaj čini jednim od najvećih trgovinskih sporova posljednjih godina.
Odluka sudova u tim postupcima mogla bi imati dugoročne posljedice za američku trgovinsku politiku, ali i za tehnološke kompanije koje proizvode hardware u globalnim opskrbnim lancima.
Čak 80 posto izvršnih direktora očekuje da će umjetna inteligencija izazvati visok ili srednje visok stupanj promjena u njihovim operativnim sposobnostima, pri čemu se fokus pomiče s digitalnog poslovanja na autonomno poslovanje, pokazuje Gartnerovo istraživanje. Anketa je obuhvatila 469 izvršnih direktora i drugih viših poslovnih rukovoditelja širom svijeta, a provedena je tijekom tri tromjesečja zaključno s četvrtim tromjesečjem 2025.
Sandisk je objavio 8,97 milijardi dolara prihoda u fiskalnom četvrtom tromjesečju i prilagođenu dobit od 39,25 dolara po dionici. Oba su rezultata nadmašila tržišna očekivanja, a potražnja za flash memorijom u AI podatkovnim centrima podigla je prodaju znatno iznad razine iz istog razdoblja prošle godine. Važnija nova činjenica od samog kvartalnog skoka jest promjena načina ugovaranja. Izvršni direktor David Goeckeler rekao je Reutersu da Sandisk ima osam dugoročnih sporazuma sa šest kupaca, ukupne vrijednosti veće od 93,9 milijardi dolara. Kompanija očekuje da će do kraja fiskalne godine u srpnju 2027. polovica njezine proizvodnje biti pokrivena takvim ugovorima, a tijekom fiskalne 2028. približno dvije trećine.
Potrošnja električne energije podatkovnih centara širom svijeta trebala bi porasti 26 posto u 2026., procjenjuje Gartner. Ta konzultantska kuća očekuje da će globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara dosegnuti 565 teravatsati u 2026., u odnosu na 447 teravatsati u 2025.
