Japanski proizvođač videoigara Nintendo pokrenuo je sudski postupak protiv američke vlade tražeći povrat carina koje su uvedene tijekom administracije Donalda Trumpa. Tvrtka tvrdi da su te carine bile nezakonite i zahtijeva povrat svih plaćenih iznosa zajedno s kamatama.
Spor se odnosi na carine uvedene 2025. godine korištenjem zakona International Emergency Economic Powers Act (IEEPA), kojim se predsjedniku omogućuje reguliranje trgovine u izvanrednim okolnostima. Međutim, američki Vrhovni sud u veljači 2026. presudio je da se taj zakon ne može koristiti za uvođenje carina, čime je praktički poništio ključni dio Trumpove trgovinske politike.
Sud je zaključio da Ustav ovlast za uvođenje carina daje Kongresu, a ne predsjedniku. Ipak, presuda nije jasno definirala na koji način će se vratiti novac tvrtkama koje su već platile te namete, pa se brojni sporovi sada vode pred Sudom za međunarodnu trgovinu.
Nintendo tvrdi da su sporne carine imale izravan utjecaj na njegovo poslovanje u SAD-u. Velik dio proizvodnje hardvera, uključujući konzole i dodatke, odvija se u Aziji, posebno u Kini i Vijetnamu, koji su bili među državama pogođenima visokim carinama. Zbog toga je tvrtka morala odgoditi planove za prodaju nove konzole Switch 2 na američkom tržištu te povećati cijene pojedinih dodataka.
Nintendo nije jedini koji traži povrat novca. Prema dostupnim podacima, više od tisuću kompanija pokrenulo je slične postupke protiv američke vlade. Ukupan iznos prikupljen kroz sporne carine procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara, što ovaj slučaj čini jednim od najvećih trgovinskih sporova posljednjih godina.
Odluka sudova u tim postupcima mogla bi imati dugoročne posljedice za američku trgovinsku politiku, ali i za tehnološke kompanije koje proizvode hardware u globalnim opskrbnim lancima.
AI programiranje mijenja softversko inženjerstvo ugradnjom umjetne inteligencije i agentskih radnih procesa u cijeli razvojni ciklus. Organizacije u različitim industrijama sve češće zapošljavaju stručnjake za uvođenje AI alata u pregled koda, automatizirano testiranje, izradu dokumentacije i upravljanje. Takav pomak ubrzava isporuku softvera, a istodobno bi trebao osigurati dosljednost, sigurnost i usklađenost te omogućiti kvalitetnije rezultate u velikom opsegu, navodi GlobalData.
Kako umjetna inteligencija prelazi iz eksperimentiranja u operativno donošenje odluka, organizacije se suočavaju s novim izazovom. Pitanje više nije usmjereno na samu tehnologiju, već na to tko ima pristup vrijednosti koju umjetna inteligencija stvara.
Japanska vlada sufinancirat će plan Rakuten Mobilea za izgradnju satelitske komunikacijske mreže. Za projekt namjerava izdvojiti 148 milijardi jena, odnosno oko 912 milijuna dolara. Sredstva bi se isplaćivala tijekom tri godine i pokrivala troškove nabave satelita te njihova lansiranja. Potez je dio japanske strategije razvoja nacionalnog satelitskog komunikacijskog sustava i smanjenja ovisnosti o međunarodnim kompanijama, među kojima su SpaceX i njegova usluga Starlink. Financiranje inicijative Japan Low Earth Orbit Satellite Communications Project, odnosno J-LEO, osigurat će Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija. Rakuten Mobile navodno pregovara s AST SpaceMobileom o osnivanju zajedničkog poduzeća za projekt. Vlada očekuje da će inicijativa Japanu omogućiti veću samostalnost na tržištu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.
