Nintendo tvrdi da su sporne carine imale izravan utjecaj na njegovo poslovanje u SAD-u.
Depositphotos
Japanski proizvođač videoigara Nintendo pokrenuo je sudski postupak protiv američke vlade tražeći povrat carina koje su uvedene tijekom administracije Donalda Trumpa. Tvrtka tvrdi da su te carine bile nezakonite i zahtijeva povrat svih plaćenih iznosa zajedno s kamatama.
Spor se odnosi na carine uvedene 2025. godine korištenjem zakona International Emergency Economic Powers Act (IEEPA), kojim se predsjedniku omogućuje reguliranje trgovine u izvanrednim okolnostima. Međutim, američki Vrhovni sud u veljači 2026. presudio je da se taj zakon ne može koristiti za uvođenje carina, čime je praktički poništio ključni dio Trumpove trgovinske politike.
Sud je zaključio da Ustav ovlast za uvođenje carina daje Kongresu, a ne predsjedniku. Ipak, presuda nije jasno definirala na koji način će se vratiti novac tvrtkama koje su već platile te namete, pa se brojni sporovi sada vode pred Sudom za međunarodnu trgovinu.
Nintendo tvrdi da su sporne carine imale izravan utjecaj na njegovo poslovanje u SAD-u. Velik dio proizvodnje hardvera, uključujući konzole i dodatke, odvija se u Aziji, posebno u Kini i Vijetnamu, koji su bili među državama pogođenima visokim carinama. Zbog toga je tvrtka morala odgoditi planove za prodaju nove konzole Switch 2 na američkom tržištu te povećati cijene pojedinih dodataka.
Nintendo nije jedini koji traži povrat novca. Prema dostupnim podacima, više od tisuću kompanija pokrenulo je slične postupke protiv američke vlade. Ukupan iznos prikupljen kroz sporne carine procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara, što ovaj slučaj čini jednim od najvećih trgovinskih sporova posljednjih godina.
Odluka sudova u tim postupcima mogla bi imati dugoročne posljedice za američku trgovinsku politiku, ali i za tehnološke kompanije koje proizvode hardware u globalnim opskrbnim lancima.
SoftBank je lansirao kibernetički sigurnosni proizvod temeljen na OpenAI modelima, čime je dodatno ojačana teza da se generativni AI sve brže pretvara iz horizontalne tehnologije u vertikalne, komercijalno definirane enterprise proizvode. Sama objava važna je zato što dolazi od velike telekom i tehnološke grupe koja AI ne pozicionira samo kao interni alat za učinkovitost, nego kao tržišni sigurnosni proizvod s konkretnom poslovnom logikom. Time se potvrđuje i širi tržišni trend: veliki operatori, sistem integratori i tehnološki konglomerati žele zauzeti dio vrijednosnog lanca u kojem se spajaju AI modeli, poslovni podaci i sigurnosne operacije.
Cisco je početkom lipnja predstavio Cloud Control, novu softversku platformu kojom želi poduzećima i javnim institucijama omogućiti izgradnju i upravljanje AI agentima za nadzor mreža, blokiranje upada i uklanjanje prijetnji. Sama novost nije samo u još jednom sigurnosnom proizvodu, nego u tome što Cisco obrambene operacije sve otvorenije premješta prema konceptu agentne automatizacije, gdje softver više ne služi samo kao alat analitičarima nego kao aktivni operativni sloj koji samostalno prati okruženje i reagira na incidente. Reuters navodi i da će Cisco u istu platformu uključiti tržište vanjskih alata za kodiranje, pri čemu je OpenAI Codex prvi najavljeni alat, što dodatno spaja razvoj softvera, generativni AI i sigurnosne operacije u jedinstven proizvodni okvir.
OpenAI-jev prilagođeni čip razvijen s Broadcomom usmjeren je na inference, odnosno na svakodnevno izvršavanje AI modela za korisničke upite i aplikacije. Upravo taj dio AI infrastrukture postaje najveći troškovni izazov jer se ne radi o jednokratnom treningu, nego o stalnom pogonu koji mora biti brz, pouzdan i financijski održiv. Izrada vlastitog čipa omogućuje optimizaciju za specifične modele i interne potrebe, ali istodobno uvodi rizike proizvodnje, dobave memorije, integracije sustava i ovisnosti o TSMC-ovu proizvodnom kapacitetu. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
