Moramo imati kompetencije i znanje

Moramo imati kompetencije i znanje

Foto: Dražen Tomić

Na okruglom stolu pod nazivom „Stvara li hrvatska poduzetnike i zaposlenike budućnosti“ održanom posljednjeg dana Microsoftove WinDays 13 konferencije govorilo se na tamu konkurentnosti, obrazovanja. Direktor Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković je istaknuo kako mora postojati zahtjev da sva djeca moraju imati kompetenciju u matematici, materinjem jeziku i dva strana jezika.

„Kako ističe Vidaković dok ne vidim znanstvenike poput Đikića, Radmana, Pavune u HAZU stvari neće ići nabolje. EU je dala procjenu da će do 2020.godine otvoriti novih 20 milijuna  visokokvalificiranih radnih mjesta. Kad nam već daju novac kroz fondove mogli novac uložiti u to što su i oni detektirali kao budućnost“, zaključuje Vidaković.

Na njega se nadovezao dr. Ivan Đikić koji je istaknuo kako se u Njemačkoj Najveći dio satnice se ulaže matematike, njemački i 3 strana jezika već u 6 razredu osnovne škole. On je dodao kako se dosta ulaže i u prirodne znanosti - kemiju, fiziku i biologiju. Đikić smatra kako djeca moraju biti slobodna poslijepodne i razvijati svoju kreativnost, no unutar škole su ozbiljni i efikasni.

Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelnika ističe kako nije problem u broju sati, nego je problem strukture tih sati na što se nadovezao dekan FER-a Nedeljko Perić koji je istaknuo kako se 80 posto studenata se upisuje na društvene fakultete. „Nastoji se sve više poticati srednjoškolce da upisuju prirodne fakultet, ne znam koliko će se uspjeti u tome. I u svijetu je trend da se ide u društvene znanosti, mislim da je jedan razlog i zato što su društveni fakulteti lakši i ležerniji“, objašnjava Perić.

„Sada je 0,75 posto BDP-a koji se ulaže u istraživanje i razvoj premalo, ali i to što ulažemo moramo koristiti puno pametnije i učinkovitije. Jedina smo zemlja koja ima prolaznost znanstvenih projekata 85 posto. Vrlo neracionalno raspolažemo postojećim sredstvima, prvo moramo tu povećati efikasnost“, objašnjava Zelenika.

Predsjednica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević ističe da EU vidi razvoj do 2020. na pametan i održiv razvoj kroz razvijanje energetike, ICT-a i zelenih tehnologija. Kako bi se to ostvarilo trebaju nama kompetencije i znanje, uključivanje novih znanja i vještina, te povezivanje znanosti i biznisa. Ona ističe kako želi da u Hrvatskoj imamo ulaganja u istraživanje i razvoj na razini 3 posto BDP-a.

„Konkretno, željela bi da u strategiji koja se radi u Hrvatskoj jasno kaže da se želi primjerice do 2020 1,4 posto BDP-a ulagati u R&D, da postoji jasan cilj i akcijski plan kako to ostvariti. Moramo naći način da mobiliziramo globalne tvrtke kao što su Microsoft, IBM, Nokia Siemens Networks i druge da rade inovacijske centre ovdje, da prepoznaju vezu s domaćim sveučilištima. To je jedini način da se krene dalje“, ističe Gordana Kovačević.

Pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić istaknuo je kako nam je kreativnost nestala iz škole, te da sve više postajemo svjesni toga. „Ovo je vrijeme kada možemo koristiti EU fondove vrijeme da podignemo interes za tehnička zanimanja, a trenutno postoji niz inicijativa u tom smjeru. Cilj je da iskoristimo sredstva, da u 1-2 grada u Hrvatskoj napravimo nešto kao Copernicus centar u Poljskoj“, ističe Kružić.

Još iz kategorije

Znatno bolji rezultati robne razmjene EU27 u odnosu na EU28

Znatno bolji rezultati robne razmjene EU27 u odnosu na EU28

17.02.2020. komentiraj

Dinamika rasta robnog izvoza EU27 je u 2019. godini bila nešto veća nego u prethodnoj godini, točnije izvoz je na godišnjoj razini povećan 3,5% dok je u prethodnoj godini njegov rast iznosio 3,2%. Rast uvoza je istodobno znatno usporen, sa 7,7% u 2018. na  samo 1,3% u prošloj godini tako da je došlo do rasta suficita EU27 u robnoj razmjeni s trećim zemljama za 31,9% na godišnjoj razini.

Samo 3 od top 100 internacionalnih zračnih luka prolazi osnovne sigurnosne provjere

Samo 3 od top 100 internacionalnih zračnih luka prolazi osnovne sigurnosne provjere

17.02.2020. komentiraj

Vrijeme čini svoje i načini na koje štitimo sigurnost mijenja se zahvaljujući domišljatosti onih koji nam je žele narušiti. Tako nešto ne odnosi se samo na internetsku sigurnost već i sigurnost u stvarnom nam životu, zbog čega podatak da samo tri od sto najboljih međunarodnih zračnih luka prolazi testove jest alarmantna.

Još e-mail aplikacija uhvaćeno o procesiranju i preprodaji korisničkih podataka

Još e-mail aplikacija uhvaćeno o procesiranju i preprodaji korisničkih podataka

16.02.2020. komentiraj

Svijest o zaštiti privatnih podataka proteklih godina na sve je višim razinama pa je i sve više onih koji se bave razotkrivanjem krađa svih vrsta, što je pak dovelo do otkrića da podosta e-mail aplikacija “procesuiraju” i prodaju podatke svojih korisnika. Naravno, to je skandal prve klase.