U zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković su predstavljeni završni rezultati projekta "MetaPatvor – Metaproteomika patvorenih namirnica", koji je provodio Zavod za molekularnu medicinu, odnosno Laboratorij za bioanalitiku (LaBA), u suradnji s Hrvatskim veterinarskim institutom i tvrtkom Conscius. Projekt je rezultirao razvojem metodologije za brzo i selektivno otkrivanje patvorenja u prehrambenim proizvodima.
Patvorenje hrane najčešće se provodi dodavanjem jeftinijih sastojaka u proizvode koji se deklariraju kao skuplji ili zamjenom jedne vrste drugom. Primjeri uključuju umješavanje tkiva kukaca, riba, biljaka ili sisavaca u proizvode više vrijednosti ili pogrešno deklariranje vrste, poput označavanja jeftinije plavorepe tune Thunnus thynnus kao skuplje zlatorepe tune Thunnus albacares. Takvi proizvodi često se deklariraju kao stopostotni proizvodi određene vrste ili točno određene mješavine mesa, iako njihov stvarni sastav odstupa od deklaracije, što može utjecati na njihovu prehrambenu vrijednost, ali i predstavljati rizik za zdravlje.
Prema riječima voditelja projekta dr. sc. Marija Cindrića, izvanrednog profesora, razvijen je napredni računalni program temeljen na umjetnoj inteligenciji i bioinformatičkim sustavima koji može razlikovati laboratorijske i industrijske mješavine. Program je testiran na uzorcima poznatog i nepoznatog sastava, pri čemu je, kako je naveo, bilo moguće razlikovati i slične vrste poput plavorepe i zlatorepe tune. Dodao je da bi nova metodologija mogla značajno skratiti vrijeme potrebno za analizu i povećati pouzdanost rezultata.
Razvijeno rješenje omogućuje korištenje spektrometara masa visoke rezolucije različitih proizvođača za određivanje patvorina, odnosno metaproteoma, što ga čini primjenjivim u laboratorijskoj i kontrolnoj praksi. Osim u području sigurnosti hrane, potencijal primjene vidi se i u kliničkoj dijagnostici, molekularnoj biologiji i ekologiji.
Projekt, vrijedan gotovo 1,6 milijuna eura, trajao je 27 mjeseci i predviđeno je da završi u srpnju 2026. godine. Tijekom provedbe suradnja je proširena i na međunarodne institucije, uključujući Sveučilište Victoria u Kanadi i UVIC Genome BC Proteomics Centar, uz sudjelovanje dr. sc. Davida Goodletta. Prema navodima sudionika projekta, već je provedena validacija tržišne potrebe za razvijenim rješenjem, u tijeku je priprema prijave međunarodnog patenta, a rezultati istraživanja bit će objavljeni u međunarodnoj znanstvenoj literaturi.
