Riječ je o snimkama koje nastaju kada korisnici aktiviraju AI funkcije naočala i postave pitanje o onome što kamera vidi. U takvim slučajevima uređaj snima fotografije ili videozapise kako bi sustav mogao analizirati situaciju i generirati odgovor.
Meta
Pametne naočale s umjetnom inteligencijom sve su popularniji tehnološki proizvod, no novi izvještaji pokazuju da takvi uređaji otvaraju i ozbiljna pitanja privatnosti. Prema dostupnim informacijama, Meta AI naočale mogu slati videozapise korisnika na pregled ljudskim moderatorima, koji pomažu trenirati sustave umjetne inteligencije.
Riječ je o snimkama koje nastaju kada korisnici aktiviraju AI funkcije naočala i postave pitanje o onome što kamera vidi. U takvim slučajevima uređaj snima fotografije ili videozapise kako bi sustav mogao analizirati situaciju i generirati odgovor. Dio tih podataka može završiti u sustavima za treniranje umjetne inteligencije.
Kako bi AI modeli bolje razumjeli sadržaj, tvrtke često koriste takozvane data annotatore – ljude koji pregledavaju snimke i označavaju što se na njima nalazi. Međutim, pojedini radnici uključeni u taj proces tvrde da se među materijalima ponekad nalaze vrlo privatni ili osjetljivi videozapisi iz svakodnevnog života korisnika.
Takva situacija izazvala je zabrinutost stručnjaka za privatnost, posebno u Europi gdje su pravila zaštite osobnih podataka vrlo stroga. Kritičari upozoravaju da korisnici možda nisu dovoljno svjesni da se njihove interakcije s AI sustavima mogu analizirati i ručno pregledavati kako bi se poboljšala tehnologija.
Meta u svojim pravilima navodi da se interakcije s umjetnom inteligencijom mogu pregledavati automatski ili ručno, ali naglašava da se takvi postupci koriste za unapređenje kvalitete AI sustava.
Ovaj slučaj pokazuje širi izazov razvoja nosive tehnologije. Uređaji poput pametnih naočala mogu ponuditi napredne AI funkcije i korisne digitalne asistente, ali istodobno otvaraju pitanja o granici između tehnološke inovacije i zaštite privatnosti korisnika.
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
Projekt je vrijedan više od četiri milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Provedba projekta, koji Ministarstvo provodi s APIS IT-jem, trajat će 24 mjeseca i obuhvatit će faze razvoja, testiranja i implementacije sustava.
Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen istaknula je da njezin glavni zadatak obuhvaća osiguranje europske digitalne suverenosti kako bi se odgovorilo na ekonomske i sigurnosne izazove.
