Kvalitetno planiranje europskih sredstava zahtijevat će i brže predviđanje tehnoloških trendova

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je sjednica Gospodarskog savjeta na kojoj su se okupili predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i poslovnog sektora s ciljem rasprave o ključnim izazovima i prilikama u planiranju i provedbi europskih sredstava u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028. – 2034.

"U kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira ključno je dodatno ojačati strateško planiranje, podići razinu profesionalizacije upravljanja te osigurati ranije i sustavnije uključivanje gospodarstva i privatnog sektora u procese programiranja i provedbe ulaganja, kako bi se maksimalno povećali učinci europskih sredstava na razvoj hrvatskog gospodarstva", izjavila je predsjednica Gospodarskog savjeta Marijana Bačić.

Članovi Uprave Sveučilišta Algebra Bernays istaknuli su kako je za daljnji razvoj nužno strateški iskoristiti znanje i stručne kapacitete kako bi se stekla konkurentska prednost u području istraživanja i razvoja (R&D), uz jasnije i snažnije pozicioniranje istraživačkih institucija u europskom kontekstu. Naglašeno je da Sveučilište Algebra Bernays ima ulogu koordinatora europske alijanse sveučilišta DIVERSE, koja okuplja više od 150.000 studenata te 15.000 nastavnika i istraživača, što predstavlja važan strateški potencijal, ali i zahtijeva osiguravanje odgovarajućeg i stabilnog financiranja za daljnji razvoj.

U središtu programa bilo je keynote izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoja Mikulića pod nazivom "Planiranje MFF-a 2028.–2034.: europski kontekst, hrvatska pozicija i implikacije za provedbu", u kojem je predstavio europski kontekst planiranja novog financijskog razdoblja, hrvatske prioritete te ključne implikacije za provedbu kohezijskih i razvojnih politika nakon 2027. godine. Pritom je naglasio da je u novom Višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj na raspolaganju više od 16 milijardi eura sredstava, koja će, među ostalim, biti usmjerena na digitalne i zelene tehnologije, čime se postavljaju okviri za nacionalne razvojne politike, odabir projekata i usklađivanje s dugoročnim ciljevima Europske unije.

U sklopu programa provedena je i ad hoc Mentimeter anketa među sudionicima, koju je vodio Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays. Rezultati ankete pokazali su da najveći broj poduzetnika kao najpoželjnije oblike potpore ističe bespovratne potpore i snažnije porezne olakšice, dok se u pogledu razvojnih prioriteta najvažnijima smatraju ulaganja u digitalnu transformaciju, kibernetičku sigurnost, razvoj kompetencija zaposlenika te integraciju umjetne inteligencije u poslovanje, kao područja u kojima očekuju snažniju i ciljaniju potporu Europske unije unutar vlastitih organizacija.

U nastavku programa održana je panel-rasprava pod nazivom "Što u planiranju i provedbi EU sredstava možemo raditi bolje u razdoblju 2028.–2034.?", u kojoj su sudjelovali Luka Novosel, savjetnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Neven Kos, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove u Ministarstvu gospodarstva, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Lakoš, ravnatelj Sektora za međunarodnu suradnju u području digitalnih politika u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Dora Medved, članica Izvršnog odbora HUP-a, Udruge profesionalaca za fondove EU, i voditeljica EU projekata u Hrvatskom Telekomu, te prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays i direktor Algebra LAB-a.

Rasprava je bila usmjerena na ključne razvojne prioritete novog financijskog razdoblja, uključujući digitalnu infrastrukturu, umjetnu inteligenciju, istraživanje i razvoj te razvoj vještina. Posebno je naglašena potreba za sustavnijim predviđanjem tehnoloških trendova, uz istodobno razumijevanje njihove inherentne nepredvidivosti, pri čemu je istaknuto da je 2021. godine bilo teško anticipirati pojavu alata poput ChatGPT-a već u sljedećem razdoblju. U tom je kontekstu naglašena važnost zadržavanja fleksibilnosti u planiranju i provedbi politika u nadolazećem razdoblju.

Sudionici su također istaknuli ključnu ulogu kvalitetne i detaljne evaluacije projekata te zaključili da je potrebno sustavno razvijati i jačati bazen stručnih evaluatora kako bi se osigurala učinkovitost, kvaliteta i mjerljivost budućih ulaganja.