Kupci u srednjoj i istočnoj Europi traže zdravije, povoljnije i lokalne prehrambene proizvode

Potrošači u srednjoj i istočnoj Europi sve više traže prehrambene proizvode lokalnog porijekla koji su zdravi, pristupačni i proizvedeni na održiv način. Najnovije globalno istraživanje PwC-a "Voice of the Consumer 2025" ukazuje na promjene u prehrambenim navikama i vrijednostima koje kupci stavljaju u središte svojih odluka. Financijski pritisci, zabrinutost zbog klimatskih promjena i sve veća zdravstvena osviještenost mijenjaju način na koji se prehrambeni proizvodi percipiraju i konzumiraju.

Prema rezultatima istraživanja, potrošači regije izraženije su skloni proizvodima koji kombiniraju dobar okus, pristupačnost i nutritivnu vrijednost. Iako cijena i dalje ima važnu ulogu u odlučivanju, kupci su spremni odabrati druge brendove ako im novi proizvod ponudi bolji omjer kvalitete i vrijednosti. Pritom sve češće traže i veću transparentnost u pogledu sastava i podrijetla hrane, što dovodi do rasta interesa za svježe, sezonske i lokalne proizvode.

Zdravstveni aspekt igra sve važniju ulogu. Potrošači žele smanjiti unos alkohola i izbjegavati ultra-prerađene namirnice, a istovremeno cijene jednostavnost i brzinu pripreme obroka. Sve češće se oslanjaju na tehnologiju, kako bi unaprijedili planiranje prehrane i bolje pratili vlastite zdravstvene ciljeve. Ovakvi obrasci ponašanja otvaraju mogućnosti za proizvođače hrane da razviju nove proizvode koji će odgovoriti na te potrebe, uz fokus na praktičnost i minimalnu obradu.

Dugoročni trendovi pokazuju i jasnu zabrinutost potrošača zbog utjecaja prehrambene industrije na okoliš. Više od trećine njih spremno je platiti više za hranu koja je proizvedena na održiv način. Lokalno proizvedeni prehrambeni artikli pritom uživaju visoku razinu povjerenja, ne samo zbog percepcije više kvalitete, već i zbog njihovog doprinosa lokalnim zajednicama i ekonomiji.

"Potrošači u našoj regiji sve su kritičniji. Unatoč tome što se suočavaju s većim životnim troškovima od većine, traže kvalitetu i održivost. Ovakav trend prehrambenoj industriji omogućuje da se prilagodi i uvede inovacije kako bi održala vrijednost. Naše istraživanje pokazuje da bi trebala ponuditi zdravije i održivije opcije lokalnog porijekla", rekao je Mieczysław Gonta, partner u PwC-u i voditelj sektora robe široke potrošnje u regiji srednje i istočne Europe i Poljske.

Predviđa se da će do 2035. globalno područje prehrane, označeno kao "Kako se hranimo" (How we feed), dosegnuti bruto dodanu vrijednost od gotovo 10 bilijuna dolara. Taj rast neće biti moguć bez temeljitih prilagodbi u prehrambenom sektoru, koji je istovremeno suočen s ograničenim resursima i rastućim zahtjevima potrošača. Ključni elementi daljnjeg razvoja uključuju suradnju, inovacije i korištenje napredne tehnologije u cijelom lancu vrijednosti – od proizvodnje do distribucije i informiranja potrošača.

"Potrošači diljem regije srednje i istočne Europe jasno izražavaju želju za zdravijim i održivijim prehrambenim opcijama, a Hrvatska nije iznimka. Ovaj pomak u preferencijama potrošača predstavlja ključnu priliku da prehrambena industrija dodatno osnaži inovacije s ciljem odgovora na očekivanja tržišta. Rezultati našeg istraživanja ukazuju na važnost ponude ne samo povoljnih i praktičnih, već i hranjivih proizvoda lokalnog porijekla. Trgovci na malo i proizvođači koji prihvate ovu promjenu i započnu s ulaganjima u transparentne proizvodne prakse te poboljšaju kvalitetu svojih vlastitih brendova ostvarit će bolje rezultate na konkurentnom tržištu. Ovo je trenutak za jačanje povjerenja potrošača koji nikad nisu bili informiraniji, tehnološki osvješteniji i izbirljiviji", rekao je Mislav Slade-Šilović, voditelj Odjela poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska.

Uvidi iz istraživanja upućuju na potrebu temeljite prilagodbe prehrambene industrije kako bi mogla odgovoriti na novo definirane prioritete potrošača, koji traže proizvode što uspješnije spajaju vrijednosti zdravlja, održivosti, lokalne proizvodnje i pristupačne cijene.