Koronakriza odgovorna za smanjenje prihoda 48 posto ispitanika, 41 posto zaposlenih se boji otkaza

Koronakriza utječe na prihode potrošača i navike korištenja financijskih usluga, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da je pandemija odgovorna za smanjenje prihoda gotovo polovice ispitanika te da se ispitanici odriču većih kupnji. Istovremeno, gotovo svi koristimo pametne telefone i kartice, a sve smo više skloni i novim načinima plaćanja kao što su beskontaktno i mobilno. Također, većina je zadovoljna razinom digitalizacije u zemlji.

Nešto više od četvrtine ispitanika (26 posto) brine mogućnost zaraze prilikom plaćanja gotovinom (primarno ispitanike iz Istre, Primorja i Gorskog kotara - 33 posto), a 44 posto ispitanika je potvrdilo da upravo zbog toga češće plaćaju karticama. Udio onih koji se zbog pandemije sve češće okreću beskontaktnom plaćanju još je veći - njih je 49 posto, dok 18 posto ispitanika češće plaća mobitelom u doba pandemije. Promjenu navika plaćanja koja se očituje u češćoj kupnji online ističe 34 posto ispitanika, a slijede izbjegavanje plaćanja poduzećem te biranje trgovina koje prihvaćaju kartice.

Gotovo polovica ispitanika (48 posto) istaknula je da se ukupni mjesečni prihod njihovog kućanstva smanjio tijekom koronakrize. Rekorderi su ispitanici iz Dalmacije (58 posto), a slijede Istrijani s 52 posto, dok se financijska situacija najmanje promijenila Slavoncima (40 posto njih je potvrdilo smanjenje prihoda). Čak 62 posto ispitanika je potvrdilo da su se tijekom ove krize suzdržali od planiranih većih kupnji - ponovno prednjače Dalmatinci sa 74 posto, a slijede Ličani sa 67 posto.

Dok se 62 posto ispitanika izjasnilo da rade za nekog drugog, 10 posto je istaknulo da su bili samozaposleni - u vlastitom poduzeću, obrtu ili OPG-u. Čak je 41 posto zaposlenih ispitanika u strahu od otkaza zbog ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom, ponajprije onih u Istri i Lici, dok se otkaza najmanje boje Zagrepčani i Slavonci. Istovremeno, 55 posto vlasnika poduzeća ili obrta smatra da postoji mogućnost da će zbog posljedica koronakrize morati prekinuti vlastito poslovanje. Najveći strah iskazuju ispitanici iz Like, Istre i Dalmacije, dok se nešto manje boje poduzetnici u Slavoniji i Zagrebu.

Zanimljivo, od 29 posto ispitanika koji su izjavili da tijekom koronakrize nisu radili plaćeni posao, 10 posto njih ističe da nisu bili u mogućnosti raditi svoj posao zbog restrikcija (poslovi poput organizacije evenata, glazbenih i kulturnih događanja), dok je 4 posto njih dobilo otkaz tijekom ovog razdoblja.

Udio korisnika platnih kartica u Hrvatskoj među korisnicima bankovnih usluga iznosi 95 posto. Udio korisnika debitnih kartica je porastao za četiri postotna boda na 94 posto, dok je udio korisnika kreditnih kartica (58 posto) ostao isti. Zanimljivo je da na prodajnom mjestu kartice imaju prednost pred gotovinom - preferira ih 81 posto ispitanika, a gotovinu 19 posto. Čak i kada je riječ o manjim iznosima - do 100 kn - debitne kartice su na prvom mjestu s 49 posto glasova ispitanika, nakon njih slijedi gotovina s 36 posto pa kreditne kartice s 12 posto i mobilno plaćanje s 3 posto.

Čak devet od deset ispitanika ima i koristi beskontaktnu karticu, a 31 posto korisnika ih rabi svakodnevno što predstavlja porast od 8 postotnih bodova ako se promatraju rezultati prošlogodišnjeg MasterIndexa. Beskontaktne kartice češće koriste ispitanici iz dobne skupine 40-49, oni s većim primanjima te Istrijani i Dalmatinci.

Na beskontaktno se plaćanje gleda pozitivno - čak 96 posto korisnika kartica smatra ga uistinu jednostavnim. Uz to, kao prednost ovog način plaćanja 84 posto ispitanika ističe sigurnost kad su u pitanju zdravlje i higijena, a 77 posto ga namjerava koristiti češće ubuduće. Beskontaktno se najviše plaća u supermarketima i trgovačkim centrima (67 posto), a nakon toga u lokalnim dućanima (17 posto). Iako se sve više plaća beskontaktno, ispitanici bi voljeli da takvo plaćanje bude omogućeno u još većoj mjeri, a prvenstveno u supermarketima i trgovinama (38 posto), restoranima i kafićima (14 posto) te javnom prijevozu (13 posto).

„Navike potrošača odražavaju povjerenje u gospodarstvo, ali i njihovu nesigurnost. Navike se danas značajno mijenjaju što dovodi do pojave različitih trendova - smanjenja potrošnje, većeg volumena košarice uz smanjenu učestalost kupnje, razvoja e-comma, podrške lokalnim trgovinama te proizvodima i uslugama malih i srednjih poduzetnika, većeg značaja promotivnih akcija, češćeg korištenja online plaćanja, rasta beskontaktnog plaćanja i fokusa potrošača na odgovorne i ekološki osviještene brendove te one koji ulažu u zajednicu“, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj. „Usvajanje digitalnih plaćanja bilo je u punom jeku i prije izbijanja pandemije, ali je očito da su ovogodišnji događaji ubrzali taj tijek, potičući prijelaz beskontaktnih i mobilnih plaćanja u mainstream. Tako će utjecaj pandemije na plaćanja biti trajan.“

Negativan utjecaj pandemije na online kupnju najvidljiviji u kulturi i turizmu

Čak 91 posto ispitanika kupuje online, a 45 posto njih najmanje jednom mjesečno, što je u skladu s brojkama zabilježenim u proteklim izdanjima istraživanja. Ispitanici i dalje najčešće kupuju odjeću, obuću i modne dodatke (66 posto), potrošačku elektroniku (55 posto) te kućanske potrepštine (46 posto).

Kad ih se pitalo o utjecaju pandemije na navike vezane uz kupnju online, potrošači su potvrdili da rjeđe online kupuju ulaznice za kulturna događanja, usluge putničkih agencija, aviokarte, razne osobne usluge te cvijeće i darove, dok hranu naručuju češće nego prije.

Online kupci za plaćanje najčešće koriste debitne kartice (37 posto) i kreditne kartice (20 posto). Kad je riječ o glavnim razlozima za online kupnju cijenu je s vrha svrgnula ušteda vremena koju ističe 69 posto ispitanika, a slijede mogućnost kupnje u bilo koje vrijeme (65 posto), cijena, odnosno popusti i akcije (57 posto), veća ponuda nego u klasičnim trgovinama (54 posto) te dostava (54 posto). Također, 1 od 5 ispitanika kupuje online jer je to trenutno najsigurniji način kupnje.

Razinom digitalizacije u zemlji zadovoljno je 80 posto ispitanika, što je smanjenje od 6 posto u odnosu na proljeće 2020. Također, značajan udio ispitanika želi vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u zdravstvu (74 posto), javnoj upravi (56 posto), obrazovanju (51 posto) te sudstvu (28 posto).

Kad je riječ o osobnoj uporabi digitalnih usluga, na prvom je online chat (85 posto), zatim online kupnja (81 posto), elektronička pošta (81 posto) te društvene mreže (79 posto) i internetske tražilice (77 posto). Ove usluge najkorištenije su i na dnevnoj bazi, izuzev online kupnje koju većina ispitanika vrši na mjesečnoj razini.

Nadalje, digitalni uređaji koje najveći broj ispitanika koristi su pametni telefon (96 posto), prijenosno računalo (80 posto), osobno računalo (57 posto) i smart TV (56 posto). Osim što ga najveći broj ispitanika posjeduje te na njemu provodi prosječno pet (4,5) sati dnevno, mobitel je i sredstvo koje bi ispitanici uz platne kartice u najvećoj mjeri (73 posto) koristili za plaćanje. U puno manjoj mjeri ističu osobnu iskaznicu ili putovnicu (20 posto) te pametne satove (13 posto) i biometriju (12 posto). PIN je još uvijek preferirani (51 posto) način autentifikacije plaćanja, a prilično poželjno je i skeniranje otiska prsta (36 posto).