Kina troši više na čistu energiju od bilo koje druge zemlje na svijetu.
Depositphotos
Kao dobra vijest za okoliš stiže onda da je Kina navodno postigla cilj čiste energije čak šest godina prije nego si je zacrtala to učiniti.
Naime, još 2020., kineski predsjednik Xi Jinping postavio je cilj imati najmanje 1200 gigavata izvora čiste energije do 2030. I u novom priopćenju kineska Nacionalna uprava za energiju tvrdi da je zemlja dosegla s kolovozom 2024. 1206 gigavata, ponajprije zahvaljujući 25 gigavata, koliko daju turbine i paneli dodanih prošlog mjeseca diljem Kine.
Ova prekretnica je kritična za Kinu, najvećeg svjetskog zagađivača, koja godišnje proizvodi oko 12,7 metričkih tona emisija ugljičnog dioksida, prema podacima iz 2023. Za kontekst, Sjedinjene Američke Države su druge s 5,9 milijardi tona, što je više nego dvostruko manje.
Međutim, Kina troši više na čistu energiju od bilo koje druge zemlje na svijetu pa na taj način donekle opravdava ulogu zagađivača. Ipak, pred njom je još uvijek podosta dug put do istinskog cilja. Do sada su solarna energija i vjetar proizveli 14 posto energije u toj zemlji kroz ovu godinu, a idealna bi situacija bila kad bi se brojke obrnule pa da proizvode 86 posto. Samo, do tog će proći vjerojatno puno više od šest godina. Ne samo u Kini već i mnogim drugim zemljama svijeta.
Također, Kina radi na povećanju postotka nizom projekata koji uključuju obnovljivu energiju. U lipnju je objavljeno da će državna tvrtka China Three Gorges Renewables Group uložiti oko 11 milijardi američkih dolara u bazu koja koristi solarnu energiju, vjetar i ugljen za proizvodnju električne energije. A ta elektrana će biti izgrađena u Mongoliji i dobivat će 135 gigavata od 435 gigavata, koliko je Kina posvetila pustinjskim projektima do 2030.
Na kraju, uistinu je ohrabrujuće to što Kina svojim zalaganjem motivira i potiče druge da se ponašaju odgovornije jer tako nešto donosi nam čišći i ekološki osvješteniji svijet, prijeko potreban u trenucima jasno vidljivih klimatskih promjena...
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
Projekt je vrijedan više od četiri milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Provedba projekta, koji Ministarstvo provodi s APIS IT-jem, trajat će 24 mjeseca i obuhvatit će faze razvoja, testiranja i implementacije sustava.
Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen istaknula je da njezin glavni zadatak obuhvaća osiguranje europske digitalne suverenosti kako bi se odgovorilo na ekonomske i sigurnosne izazove.