POGLED U BUDUĆNOST

Jesu li megatrendovi jedini izvjestan aspekt budućnosti?

Jesu li megatrendovi jedini izvjestan aspekt budućnosti?

Futurolog John Naisbatt rekao je kako je lakše ići u korak s trendovima ako znaš u kojem smjeru se kreću. Usporedio ih je s konjima, lakše je jahati konja u smjeru u kojem je već krenuo. Ova usporedba svakako vrijedi za  megatrendove koji su izrazito važni i utjecajni pokretači koji oblikuju naš svijet već danas, ali će to nastaviti činiti i u budućnosti.

Jedan od svjetskih predvodnika u predviđanju budućnosti i studijama o budućnosti, Copenhagen Institute for Future Studies (CIFS) ističe da se dalekosežna budućnost ne može predvidjeti, ali da su pojedini aspekti budućnosti izvjesni i to su upravo megatrendovi. Nemamo velikog utjecaja na njih, ali možemo ići u korak s njima ako ih na vrijeme prepoznamo.

CIFS kao predvodnik  studija o budućnosti kreirao je masterclass o megatrendovima, a jedan će održati njihov stariji savjetnik, Martin Kruse,  upravo u Zagrebu 8. studenog 2023., u suradnji s Future Tense platformom. Među ostalim, cilj platforme Future Tense je promovirati uvažavanje megatrendova i koncepta futures thinking unutar hrvatske poslovne zajednice. Masterclass pruža znanje, ali i pomaže izgraditi mentalni sklop koji  uvažava i predviđa različite scenarije te u konačnici budućnost vidi kao priliku, a ne prijetnju.

Sile koje oblikuju budućnost su međusobno povezane i međuovisne, ali se pojavljuju u različitim vremenskim intervalima i nemaju jednaku moć i utjecaj što predviđanje budućnosti i strateško planiranje čini teškim. Praćenjem megatrendova možemo bolje razumjeti utjecaje koji oblikuju svijet pa samim time i utjecaje na poslovanje kojim se bavimo. Stečeno znanje pomaže u strateškom planiranju, daje veći smisao izazovima i prilikama koje su pred organizacijom u budućnosti.  Upravo zato, poznavanje megatrendova je ključno za lidere, donositelje odluka na višim razinama, strateške savjetnike, odjele za razvoj poslovanja, ali i upravljanje rizicima.

Koncept futures thinking ne pokušava predvidjeti budućnost, niti tvrdi da postoji samo jedna ispravna budućnost ili da je ona unaprijed određena. Zapravo, zagovara kako postoji niz mogućih budućnosti te da se budućnost može aktivno oblikovati odlukama koje danas donosimo.

Riječ je o kreativnom i istraživačkom procesu koji koristi divergentno razmišljanje, nastoji pronaći veći broj mogućih odgovora te prihvaća nesigurnost. Upravo zato je to drugačiji način promišljanja od analitičkog razmišljanja koje koristi konvergentno razmišljanje kako bi pronašlo pravi odgovor i smanjilo nesigurnost.