Imamo priliku za izlazak u EU

Imamo priliku za izlazak u EU

Foto: Dražen Tomić

Nekada, u početku informatizacije PZZ-a, bilo je korisnika koji su softver uzeli toliko da imaju, da zadovolje formu, no to je već daleko iza nas, sada je svima jasno da zaista nije svejedno koji softver će koristiti, ističe David Lukšić iz tvrtke Vegasoft s kojim smo razgovarali na e-Health Weeku u Dublinu.

„Korisnička podrška, to je nešto što zaista mora biti na nivou. Nitko se ne želi osjećati kao neznalica ili kao gnjavator. Jedan ljudski odnos, s puno razumijevanja je esencijalan. Ako vi to pokažete prema korisniku, pokazat će i on prema vama, bude li ikad trebalo. A to je iznimno važno, jer smo na kraju ipak svi ljudi. Smatram da je to osnova svake uspješne suradnje. Korisnici, dakle, žele fer i ljudski pristup“, ističe Lukšić.

Kolika je njihova primjenjivost u izvozu i da li ste o tome već razmišljali? Koje su prepreke za izvoz?

Većina programskih rješenja su usko specijalizirani i jako prilagođene hrvatskim potrebama, posebnim zahtjevima HZZO-a i središnjeg sustava. Da bismo aplikaciju prilagodili novom tržištu a da ona ostane na jednakom nivou korisnosti, potrebno je uložiti značajan trud. U osnovi je to nova aplikacija, odnosno veći dio codebase-a.

Razmišljali smo o mogućnosti izvoza, prvenstveno u ex-YU regiju. Nije jednostavno. Kad pogledamo BiH, interesantna je njihova organizacija unutra. Imaju 5 kantona, koji svaki funkcioniraju kao mini država. Nemaju svi jednak način rada. Naravno, to nije simpatično ako želite napraviti visoko integriranu aplikaciju koja pokriva čim više funkcionalnosti a za jednu zemlju možda trebate 5 aplikacija.

Sa Srbijom i Crnom Gorom smo nešto i pokušali s partnerima, s drugim softverom, no za sada bez konkretnijih pomaka. Postoji velik interes i želja za takvim projektima, ali informatika je tu popratna stavka, nije pokretač sustava i stvar već neko vrijeme stoji.

Prije nego počnemo ozbiljnije razmišljati o pojavljivanju u eHealth segmentu EU tržišta, treba napraviti neki test i vidjeti malo kako nas uopće percipiraju vani. Ovi kongresi su jedan od načina da se nešto pozitivno učini. Bilo bi dobro da u tome imamo i neku konkretniju podršku naših institucija.

U kojem će se smjeru razvijati taj segment IT trista i vidite li i dalje priliku za rast?

Hrvatska je u biti jedina koja je uspjela podići ovakav sustav u našoj regiji (a i šire). A tu se išlo po principu otvorenog tržišta - moment koji je posebno bio istaknut i na otvorenju eHealth konferencije. U Hrvatskoj je, naime, bilo koja IT tvrtka, a prvenstveno je to small business segment, mogla pristupiti certifikaciji svog programskog rješenja i pojaviti se kao odobreni ponuđač rješenja na tržištu.

Mislim da je to i jedan od ključnih faktora koji su, međusobnom kompetitivnošću proizvođača, utjecali na to da se pojavi dovoljno kvalitetni softver i podrška, dakle ono što može premostiti tu nerijetko problematičnu vezu između krajnjeg korisnika, koji ima primarni fokus na pacijentu i ordiniranju oko njega; i središnjeg sustava, koji ima fokus na efikasnom upravljanju procesima. Mi smo jedna od tvrtki koja se nalazi upravo u toj "tampon zoni" i da, definitivno je netko trebao biti na tom mjestu jer inače sustav jednostavno ne bi saživio.

Međusobna suradnja svih sudionika je ono što je omogućilo da se ovaj sustav podigne. Tu mislim na zaista puno sudionika, od onih koji su radili središnji sustav, do nas nekolicine koji radimo primarnu, znači opća, ginekologija, pedijatrija, dentisti, preko ljekarni, laboratorija i specijalistike, a sada se polako ukopčavaju i bolnice. Izuzev središnjeg dijela sustava, koji služi kao određeni komunikacijski hub, u preostalim dijelovima sustava nailazimo na brojne konkurentne proizvođače. Većina nas smo istovremeno konkurenti ali i suradnici. Kako sad to ? Zvuči kontradiktorno ali je zapravo jednostavno: u ovakvom sustavu postoje brojni izazovi i problemi koji su svima zajednički. Ima ih dovoljan broj da se moramo redovito sastajati i zajedno tražiti najbolja rješenja kako bi ono što je svima zajedničko - a to je da sustav radi, i da s vremenom radi bolje - mogli i postići. Kroz brojne sastanke upoznajemo se, u početku jedni s drugima i sa zadacima koji su ispred nas, kasnije se stvara povjerenje, a potom se sve otvorenije iznose i konkretni problemi koji postoje u pojedinim dijelovima sustava, koje onda neke svi zajedno rješavamo. U zadnje vrijeme sve više  stvari se pokušava riješiti tako, otvoreno i suradnjom.

Kakvim ocjenjujete nastup u Dublinu?

To je izvrstan pomak. Zanimljivo je da je upravo tome dan najveći naglasak na eHealth konferenciji u Dublinu. Oni to zovu healthcare IT ecosystem (zdravstveni IT ekosustav) i ističu da upravo taj način (otvoreno tržište, povjerenje, otvorenost i suradnja sa svim subjektima) predstavlja osnovni temelj za održivi razvoj e-Zdravstva. Posebno se napominje kako takav sustav treba biti otvoren i kako nije poželjno da bude u rukama jedne IT tvrtke. Upravo na primjeru Hrvatske, koja je jedna od vrlo rijetkih zemalja koja je uspjela nešto konkretno napraviti s e-Zdravstvom, vidimo da taj recept funkcionira.

Dakle, kod nas ovaj osnovni preduvjet i temelj već postoji. U tome kako se sada radi postoji iskustvo, određeni uspjeh, postoji vjera da se može dalje i postoje ideje kako. Treba paziti samo da se ne skrene s puta i - vidim dobru perspektivu za cijeli ekosustav. Ne zaboravimo da je krajnjeg korisnika - pacijent - sastavni dio i fokus tog ekosustava, zbog kojeg se sve ovo i radi i koji treba dobiti najviše od svega ovog. Benefiti se realiziraju već sada, kroz e-Recept, e-Naručivanje, bolju organizaciju rada i uštede koje je naša zemlja već počela ostvariti, a koje se onda opet vraćaju u sustav na korist onih koje se liječi. To je proces i možda se u ovom trenutku još ne vidi toliko drastičan pomak koliko će se vidjeti u budućnosti. Kad se za, recimo, 5-10 godina osvrnemo unatrag, benefiti će svima biti puno jasniji.

Ovo je bilo uglavnom samo o Hrvatskoj. Uspjeh Hrvatske svakako može biti veliki motivator drugim zemljama da ozbiljnije krenu u e-Zdravstvo. Tu je, načelno, prilika i za naše tvrtke. Kroz koji tjedan smo i mi i EU, što će pojednostavniti neke stvari bar. Prilika sigurno postoji, no u ovom trenutku mi (kao isporučitelj tek jednog dijela IT sustava) ne vidimo još ništa opipljivo o čemu bih mogao više reći.

Još iz kategorije

Aplikacija Moovit postala Huaweijev službeni partner za gradsku mobilnost

Aplikacija Moovit postala Huaweijev službeni partner za gradsku mobilnost

21.10.2021.

Huawei je objavio kako je odabrao Moovit, aplikaciju broj jedan za gradsku mobilnost u vlasništvu tvrtke Intel, za svog službenog partnera koji će gostima događanja pomoći da da sigurno pristignu u kongresni centar Mess Wien, gdje će Huawei predstaviti najnoviji uređaj iz Huawei nova serije pametnih telefona.

Prosječna plaća nastavila rasti, u Zagrebu je prešla granicu od 8.000 kuna

Prosječna plaća nastavila rasti, u Zagrebu je prešla granicu od 8.000 kuna

20.10.2021.

Prema podacima servisa MojaPlaća, u trećem kvartalu 2021. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 7.237 kuna, što je 7% više nego u istom kvartalu prethodne godine te 1% više nego u prethodnom kvartalu 2021. godine.

Minecraft je malwareom najinficiranija igra na tržištu s 228 tisuća zaraženih korisnika

Minecraft je malwareom najinficiranija igra na tržištu s 228 tisuća zaraženih korisnika

19.10.2021.

Industrija videoigara procvala je tijekom pandemije koronavirusa jer su ljudi više no ikad prije bili zatvoreni u svojim domovima i trebali su neku razonodu. Naravno, takva situacija motivirala je hakere da se angažiraju pa “udare” jače no ikad kako bi iskoristili tako nešto.