Najveći svjetski poslužitelji računalnog clouda obećali su krenuti u “zelenom“ smjeru, a novo istraživanje koje je proveo IDC sugerira da je to odlična prilika za pomoći okolišu.
Naime, zaokretom po pitanju usvajanja računalnog clouda može se smanjiti emisija ugljikovog dioksida u Zemljinu atmosferu, što bi okolišu donijelo uistinu mnogo koristi. No, prije svega, treba učiniti spomenuti zaokret, a on se može izvesti samo s promjenom načina na koji se grade podatkovni centri. Samim time, riječ je o efektu koji bi trebao biti vidljiv tek u godinama ispred nas.
Između 2021. i 2024., pomak prema računalstvu u cloudu mogao bi spriječiti emisiju 629 milijuna metričkih tona ugljikovog dioksida u Zemljinu atmosferu. Pritom IDC navodi da je to minimalna prognoza, što znači da može biti samo bolje, ukoliko bi tehnološki lideri uspjeli napraviti takav pomak.
Dakle, ono što treba jest načiniti podatkovne centre na način usvoje "pametnu" praksu održivosti. U IDC-u prognoziraju da će do 2024. oko 60 posto podatkovnih centara to uistinu i učiniti, što znači da se može spriječiti emisija i do milijardu metričkih tona ugljikovog dioksida u Zemljinu atmosferu. Tako nešto svakako je odlična motivacija za napredak.
Ti se podaci temelje na svim dostupnim informacijama vezanima za podatkovne centre u ovom trenutku, ali i po pitanju onoga što bi mogli uz usvajanje naprednije i "zelenije" tehnologije. Pritom se misli na potrošnju energije, trenutnu emisiju ugljikovog dioksida i općenito usporedbe cloud podatkovne centre s "necloud" podatkovnim centrima.
Takvo istraživanje treba itekako vrednovati i okrenuti se onome što sugerira jer s vremenom bi tehnološki napredak mogao postati izinimno opasan za okoliš. Osim ako se ne naprave potrebni zaokreti, a njih moraju napraviti lideri - ipak imaju najveću odgovornost.
Nova studija Juniper Researcha predviđa da će do 2028. godine ušteda korištenjem stablecoina dosegnuti 26 milijardi dolara na globalnoj razini. To znači da bi se ušteda povećala za 73 posto u odnosu na 15 milijardi dolara u 2025.
Hrvatske tvrtke prepoznale su potrebu za zajedničkim nastupom na tržištu GCC, gdje gospodarski rast iznosi 4 posto u usporedbi s 2 posto u EU. Iako imamo uspjehe pojedinačnih igrača poput Podravke, Infobipa, Končara, Klimaopreme, Q Agency-a, Solvershipa, JGL-a i osalih, nedostajala je sinergija. Iz tih razloga i želje da se pomogne hrvatskim firmama u internacionalizaciji pokrenuo se ambiciozan pothvat za stvaranjem jedinstvene platforme koja objedinjuje inovativne ideje i poslovne prilike.
Analiza tržišta rada u Hrvatskoj, koju je provela Alma Career Croatia otkriva kako je tijekom 2024. godine objavljeno više od 324.000 oglasa za posao.
