HUP i Pravni fakultet: Kriterij najniže cijene ne može biti jedino mjerilo uspješnosti

U razdoblju velikih infrastrukturnih ulaganja, kriterij najniže cijene ne može biti jedino mjerilo uspješnosti postupaka, a Hrvatska bi, prateći smjer europskih politika, javnu nabavu trebala promatrati kao instrument gospodarske otpornosti, industrijskog razvoja i nacionalne sigurnosti.

Glavni je to zaključak međunarodne konferencije pod nazivom "Geopolitics and Public Procurement" koju su zajednički organizirali Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska udruga poslodavaca, a koja je u prostorima fakulteta okupila pravne i ekonomske stručnjake. Riječ je o drugoj javnonabavnoj konferenciji ove ustanove, a fokus je ovoga puta bio usmjeren na vanjski aspekt tržišta javne nabave koje na razini Europske unije na godišnjoj razini doseže vrijednost od oko dva bilijuna eura. Teme rasprave obuhvatile su sve snažniju povezanost javne nabave, trgovinske politike i geopolitičkih interesa Europske unije, što uključuje primjenu Instrumenata za međunarodnu javnu nabavu, Uredbu o stranim subvencijama, koncept "Buy European" te dostupne pravne mogućnosti zaštite europskog tržišta od nelojalne konkurencije.

Javna nabava prepoznata je kao moćna poluga za usmjeravanje cjelokupnog gospodarstva s obzirom na količinu financijskih sredstava koja se kroz nju plasiraju. Profesor doktor znanosti Marko Turudić sa Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta objašnjava da instrumenti Europske unije koji reguliraju međunarodnu javnu nabavu pretvaraju kupovnu moć u alat za zaštitu zajedničkih europskih interesa. Time se smanjuje ovisnost o nepouzdanim trećim zemljama za ključne proizvode, omogućuje se sustavni odgovor u situacijama gospodarskih pritisaka na Uniju te se potiču ulaganja u domaću proizvodnju. Na taj način javna nabava postaje integrirani dio šire strategije gospodarske sigurnosti, nadopunjujući već otprije poznate ciljeve kao što su zaštita okoliša i poticanje inovacija.

Konferencija je ponudila kombinaciju akademske i praktične perspektive domaćih i međunarodnih autoriteta, među kojima su sudjelovali profesori Roberto Caranta sa Sveučilišta u Torinu, Sarah Schoenmaekers sa Sveučilišta u Maastrichtu, Pedro Telles s Copenhagen Business School, doktorica Annamaria La Chimia sa Sveučilišta u Nottinghamu, predsjednica Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Maja Kuhar te glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić. Analize ovih stručnjaka upućuju na to da se Europska unija nalazi u razdoblju u kojem javna nabava gubi karakter isključivo administrativnog postupka odabira najjeftinije ponude i postaje mehanizam za jačanje otpornosti gospodarstva, zaštitu strateških sektora i očuvanje konkurentnosti europske industrije.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić predstavio je ekonomske rezultate analize makroekonomskih učinaka infrastrukturnih ulaganja na domaće gospodarstvo. Izneseni podaci pokazuju da način provedbe javnih investicija izravno određuje razinu koristi koju će od njih ostvariti hrvatsko gospodarstvo, pri čemu se posebno upozorava na problem socijalnog dampinga. Ponuditelji iz pojedinih trećih zemalja koje nisu potpisnice GPA sporazuma ostvaruju znatnu troškovnu prednost na natječajima zahvaljujući bitno nižim troškovima rada i drugačijim regulatornim standardima u svojim matičnim državama, a ne zbog više razine produktivnosti ili inovativnosti. Stojić napominje da takva tržišna neravnoteža stavlja hrvatske i europske građevinske tvrtke u nepovoljan položaj te dugoročno smanjuje njihovu konkurentnost i sposobnost investiranja. Prema porukama organizatora, zaštita tržišta ne podrazumijeva zatvaranje tržišnog natjecanja, već uspostavu jednakih uvjeta za sve sudionike uz strogo poštivanje načela javne nabave s naglaskom na reciprocitet, kako bi javna sredstva stvarala dodanu vrijednost za domaće gospodarstvo i očuvala stručne kapacitete za buduće investicijske cikluse.