Hrvatskoj trebaju brži modeli obrazovanja za razvoj koji gospodarstvu nedostaje

Za povećanje produktivnosti i konkurentnosti domaćeg gospodarstva nužno je razvijati kompetencije radne snage brzinom kojom se razvijaju nove tehnologije, a stručni kratki studiji mogli bi postati ključan alat za povezivanje visokog obrazovanja s realnim potrebama tržišta rada.

To je glavni zaključak stručnog foruma pod nazivom "Kako brže razvijati kompetencije koje nedostaju tržištu rada? – Stručni kratki studiji kao model povezivanja visokog obrazovanja i potreba gospodarstva", koji je održan u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Na ovom su skupu predstavnici gospodarstva, visokih učilišta te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih raspravljali o modelima koji bi domaćem sustavu osigurali brži razvoj vještina potrebnih za digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i dugoročnu konkurentnost.

Sudionici su upozorili kako se Hrvatska danas, uz opći nedostatak radne snage, sve izraženije suočava s deficitom odgovarajućih kompetencija, budući da tradicionalni obrazovni modeli, u uvjetima ubrzanih tehnoloških promjena i sve kraćeg životnog ciklusa znanja, više ne mogu sami adekvatno odgovoriti na tržišne zahtjeve.

Ulaganje u znanje radnika stoga postaje jednako važno kao i investiranje u modernu opremu jer bez adekvatno osposobljenih kadrova nije moguć uspješan razvoj i primjena umjetne inteligencije niti stabilan gospodarski rast. Stručni kratki studiji u tom kontekstu predstavljaju novi model visokog obrazovanja koji pojedincima omogućuje stjecanje konkretnih, tržišno primjenjivih vještina u kraćem vremenskom roku, otvarajući prostor za cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikacije odraslih.

Taj je format iznimno koristan za poslodavce koji trebaju brze odgovore na tehnološke i operativne promjene u poslovanju. Premda su ovi studiji prepoznati i u preporukama OECD-a kao važan instrument za razvoj kompetencija, oni su u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno poznati unutar poslovne zajednice, a trenutno ih izvodi tek nekoliko domaćih visokih učilišta.

Hrvatska udruga poslodavaca organizirala je ovaj forum s namjerom poticanja šire rasprave te jačanja suradnje između gospodarstva, obrazovnih institucija i donositelja javnih politika, pri čemu je naglašeno da poslodavci više ne mogu biti tek pasivni korisnici obrazovnog sustava. Njihovo aktivno partnerstvo u oblikovanju studijskih programa, definiranju ishoda učenja, provedbi stručne prakse i mentoriranju studenata nameće se kao preduvjet da bi obrazovni sustav stvarao kadrove spremne za rad odmah po završetku školovanja.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković istaknuo je da Hrvatska, unatoč povijesno niskim stopama registrirane nezaposlenosti, i dalje bilježi nisku stopu zaposlenosti mladih koja za oko deset postotnih bodova zaostaje za usporedivim državama Europske unije. Balković je objasnio da razvoj alata umjetne inteligencije i implementacija autonomnih agenata u poslovanje na globalnoj razini otežavaju tranziciju mladih iz obrazovnog sustava u radno okruženje, zbog čega su moderni pristupi poput mikrokvalifikacija i stručnih kratkih studija ključni za očuvanje osobne konkurentnosti i zapošljivosti.

Dodao je kako će predstojeće usporavanje gospodarstva ponovno u prvi plan staviti borbu za očuvanje radnih mjesta, pa će pametne državne investicije, poput financiranja obrazovanja putem vaučera ili ponovnog uvođenja poreznih olakšica za zapošljavanje mladih, morati ići ruku pod ruku s ponudom prilagodljivih obrazovnih programa.

Predstavljeni primjeri iz prakse pokazuju da suradnja između gospodarstva i visokog školstva već daje konkretne rezultate, a studijski programi razvijeni u partnerstvu s tvrtkama izravno povećavaju zapošljivost polaznika i odgovaraju na specifične potrebe pojedinih gospodarskih sektora. Osnivač i partner Kaizen instituta Ivan Gadže naglasio je da su poslodavcima uvijek potrebni ljudi koji posjeduju primjenjivo znanje, budući da su kompetentni zaposlenici temelj kvalitetnih procesa, produktivnosti i inovativnosti.

Gadže je napomenuo da tehnologija sama po sebi donosi velika očekivanja, no ona ostaje uspješna i održiva tek kada kompetentni ljudi osmisle načine njezine primjene u praksi, zbog čega se u razvoj ljudskih potencijala mora ulagati jednako ozbiljno kao i u uvođenje novih tehnoloških alata.

Dekanica EFFECTUS veleučilišta i članica Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju Jelena Uzelac izjavila je da je učinkovita suradnja visokih učilišta i poslodavaca ključna za razvoj tržišno relevantnih programa, napominjući kako su stručni kratki studiji još uvijek novost u domaćem sustavu. Prema njezinim riječima, uključivanje predstavnika gospodarstva u osmišljavanje, reviziju i unaprjeđenje programa omogućuje pravovremeno prepoznavanje promjena na tržištu rada i njihovu integraciju u nastavne sadržaje, što izravno povećava spremnost diplomanata za profesionalne izazove.

Takav pristup omogućuje i razvoj praktično usmjerene nastave, stručne prakse te analize stvarnih poslovnih slučajeva, čime se jača povjerenje u obrazovne institucije i dugoročno gradi konkurentan sustav koji odgovara potrebama društva. Forum je zaključen ocjenom kako je za snažniji razvoj stručnih kratkih studija u Hrvatskoj nužno povećati njihovu vidljivost među poslodavcima i građanima, nastaviti s unaprjeđenjem zakonodavnog i financijskog okvira koji potiče njihovo izvođenje te sustavno jačati partnerske veze između gospodarstva i akademske zajednice.