Hrvatska uz dobru politiku može vrlo brzo vidjeti rezultate promjena

Hrvatska uz dobru politiku može vrlo brzo vidjeti rezultate promjena

Hrvatska je mala država, ali to je konkurentska prednost jer uz dobru politiku možete vrlo brzo vidjeti rezultate promjena, poručio je profesor Stephane Garelli na ključnom predavanju posljednjeg dana Microsoftove WinDays13 konferencije u Umagu.

Vodeći svjetski autoritet u području konkurentnosti istaknuo je ujedno da se Hrvatska nakon 1.srpnja ne treba koncentrirati samo na zemlje Europske unije jer tržišta u razvoju u Africi, Aziji i Južnoj Americi nude puno bolje prilike za izvoz i rast gospodarstva.

Iako s negativnim brojkama i kriznim globalnim trendovima, profesor Garelli s IMD-a zaključio je predavanje optimističnom vizijom budućnosti i oduševio sudionike konferencije te na najbolji način zatvorio najvažniju regionalnu poslovno-tehnološku konferenciju.

Središnji dio drugog dana poslovnog dijela WinDays13 konferencije bio je okrugli stol na kojem su predstavnici izvršne vlasti, gospodarstvenici i znanstvenici raspravljali o trenutnom stanju u državi, s naglaskom na povezivanje sva tri sektora i kako da Hrvatska postane konkurentna.

Iako različitih gledišta, sudionici su se složili da se moramo koncentrirati na dugoročnu strategiju razvitka jer, kako je to pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika napomenuo, sadašnji obrazovni sustav proizvodi 82 posto funkcionalno nepismene djece koja ne razumiju što su pročitali.

Profesor Ivan Đikić dodao je kako moramo pronaći pozitivne primjere u znanosti i tehnologiji na koje će se ugledati mladi kako bi se i sami time bavili, a doprinos raspravi dali su i Gordana Kovačević, direktorica Ericsson Nikola Tesla, pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić te Nedjeljko Perić, dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva.

„Promjene moraju početi već u osnovnoj školi. Sva djeca moraju imati kompetenciju u tri bitne stvari: matematici, materinjem jeziku i barem dva strana jezika. Niti u visokom školstvu stvari ne funkcioniraju jer je „Bolonja“ napravljena prema fundusu znanja profesora, a ne budućim potrebnim vještinama studenata. Uz to, potrebna je ozbiljna transformacija u gospodarstvu s fokusom na proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti jer bez njih nikako nećemo uspjeti“ naglasio je Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska.

Posebnu pozornost brojnih posjetitelja privuklo je predavanje profesora Ivana Đikića koji je istaknuo da biznis treba ulagati u znanost, a ne samo očekivati da znanost prenese inovacije u industriju. Tri su bitne pretpostavke u suradnji znanosti i biznisa, istaknuo je Đikić i pojasnio da treba definirati zajednički interes uvažavajući profesionalne razlike, omogućiti obrazovanje stručnjaka koji sami mogu odabrati što žele ostvarivati te ulagati u inovativnost i kreativnost.

Suradnja znanstvene zajednice, realnog sektora i moderne javne uprave osnova su za napredno gospodarstvo, poručili su iz Ministarstva gospodarstva u predstavljanju Nacionalne strategije inovacija te istaknuli kako Hrvatska ne zna koliko novca izdaje iz budžeta za inovacije ni koliki je povrat uloženog.

U Belgiji svaki uloženi euro u inovacije ostvari vrijednost od 26 eura, od čega se dio ponovo vrati u državni budžet, poručio je Ivo Radković, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva. Istaknuo je  također kako je pametnim i usmjerenim pristupom u istraživanje i razvoj moguće povećati bruto društveni proizvod i do dva posto.

Iskustvo s MIT-a prenijela je profesorica Silvija Gradečak u predavanju o mogućoj suradnji znanosti i biznisa te poručila kako vodeće ekonomije kao što su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Francuska i Japan investiraju u znanost oko tri do četiri posto BDP-a, a Hrvatska ispod jedan posto.

Iako se ne možemo s njima uspoređivati, primjer kojem trebamo težiti može biti Singapur koji ima podjednak broj stanovnika kao i Hrvatska, zaključila je Gradečak.

WinDays13 konferencija ugostila je više od 1500 sudionika i 127 vodećih domaćih i inozemnih stručnjaka na više od 130 predavanja i radionica, u razmjeni znanja, iskustva i ključnih IT trendova te u raspravama o najvažnijim gospodarskim novostima za konkurentnije poslovanje.

Još iz kategorije

Čak 94 posto ljudi koristi kartice, 17 posto svaki dan plaća beskontaktno, a 62 posto želi plaćati mobitelom

Čak 94 posto ljudi koristi kartice, 17 posto svaki dan plaća beskontaktno, a 62 posto želi plaćati mobitelom

16.07.2019. komentiraj

Za plaćanja, čak i ona do 100 kuna, se sve više oslanjamo na kartice, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja – skoro svi koriste kartice, kupuju online, a beskontaktno plaćaju osam puta više nego prije pet godina.

Digitalizacija naspram globalizacije

Digitalizacija naspram globalizacije

15.07.2019. komentiraj

Povijest se nekada ponavlja jer 1980-ih se odvijala globalizacija, danas digitalizacija. Oba mega trenda usadila su kolektivni strah, natjeravši ljude da zaborave koliko je pozitivni aspekt nadmašio onaj negativan unatoč svim potencijalnim prijetnjama.  Prof. Barbara Stöttinger dekanica poslovnog sveučilišta WU Executive Academy, objašnjava zašto su strahovi vezani za ta dva mega trenda u potpunosti razumljivi, ali sasvim kontraproduktivni.

Rast zapošljavanja na neodređeno, poslodavci radnicima nude sve bolje uvjete

Rast zapošljavanja na neodređeno, poslodavci radnicima nude sve bolje uvjete

15.07.2019. komentiraj

Analizom cjelokupnog tržišta rada, uzimajući u obzir ukupan broj objavljenih oglasa za posao, primjetan je trend stagnacije i usporavanja tržišta te blagog pada (do 2%) broja objavljenih oglasa. S druge strane, u prvih šest mjeseci na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, objavljeno je više od 41 tisuće oglasa za posao, što je povećanje od 8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.