Hrvatska uz dobru politiku može vrlo brzo vidjeti rezultate promjena

Hrvatska uz dobru politiku može vrlo brzo vidjeti rezultate promjena

Hrvatska je mala država, ali to je konkurentska prednost jer uz dobru politiku možete vrlo brzo vidjeti rezultate promjena, poručio je profesor Stephane Garelli na ključnom predavanju posljednjeg dana Microsoftove WinDays13 konferencije u Umagu.

Vodeći svjetski autoritet u području konkurentnosti istaknuo je ujedno da se Hrvatska nakon 1.srpnja ne treba koncentrirati samo na zemlje Europske unije jer tržišta u razvoju u Africi, Aziji i Južnoj Americi nude puno bolje prilike za izvoz i rast gospodarstva.

Iako s negativnim brojkama i kriznim globalnim trendovima, profesor Garelli s IMD-a zaključio je predavanje optimističnom vizijom budućnosti i oduševio sudionike konferencije te na najbolji način zatvorio najvažniju regionalnu poslovno-tehnološku konferenciju.

Središnji dio drugog dana poslovnog dijela WinDays13 konferencije bio je okrugli stol na kojem su predstavnici izvršne vlasti, gospodarstvenici i znanstvenici raspravljali o trenutnom stanju u državi, s naglaskom na povezivanje sva tri sektora i kako da Hrvatska postane konkurentna.

Iako različitih gledišta, sudionici su se složili da se moramo koncentrirati na dugoročnu strategiju razvitka jer, kako je to pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika napomenuo, sadašnji obrazovni sustav proizvodi 82 posto funkcionalno nepismene djece koja ne razumiju što su pročitali.

Profesor Ivan Đikić dodao je kako moramo pronaći pozitivne primjere u znanosti i tehnologiji na koje će se ugledati mladi kako bi se i sami time bavili, a doprinos raspravi dali su i Gordana Kovačević, direktorica Ericsson Nikola Tesla, pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić te Nedjeljko Perić, dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva.

„Promjene moraju početi već u osnovnoj školi. Sva djeca moraju imati kompetenciju u tri bitne stvari: matematici, materinjem jeziku i barem dva strana jezika. Niti u visokom školstvu stvari ne funkcioniraju jer je „Bolonja“ napravljena prema fundusu znanja profesora, a ne budućim potrebnim vještinama studenata. Uz to, potrebna je ozbiljna transformacija u gospodarstvu s fokusom na proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti jer bez njih nikako nećemo uspjeti“ naglasio je Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska.

Posebnu pozornost brojnih posjetitelja privuklo je predavanje profesora Ivana Đikića koji je istaknuo da biznis treba ulagati u znanost, a ne samo očekivati da znanost prenese inovacije u industriju. Tri su bitne pretpostavke u suradnji znanosti i biznisa, istaknuo je Đikić i pojasnio da treba definirati zajednički interes uvažavajući profesionalne razlike, omogućiti obrazovanje stručnjaka koji sami mogu odabrati što žele ostvarivati te ulagati u inovativnost i kreativnost.

Suradnja znanstvene zajednice, realnog sektora i moderne javne uprave osnova su za napredno gospodarstvo, poručili su iz Ministarstva gospodarstva u predstavljanju Nacionalne strategije inovacija te istaknuli kako Hrvatska ne zna koliko novca izdaje iz budžeta za inovacije ni koliki je povrat uloženog.

U Belgiji svaki uloženi euro u inovacije ostvari vrijednost od 26 eura, od čega se dio ponovo vrati u državni budžet, poručio je Ivo Radković, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva. Istaknuo je  također kako je pametnim i usmjerenim pristupom u istraživanje i razvoj moguće povećati bruto društveni proizvod i do dva posto.

Iskustvo s MIT-a prenijela je profesorica Silvija Gradečak u predavanju o mogućoj suradnji znanosti i biznisa te poručila kako vodeće ekonomije kao što su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Francuska i Japan investiraju u znanost oko tri do četiri posto BDP-a, a Hrvatska ispod jedan posto.

Iako se ne možemo s njima uspoređivati, primjer kojem trebamo težiti može biti Singapur koji ima podjednak broj stanovnika kao i Hrvatska, zaključila je Gradečak.

WinDays13 konferencija ugostila je više od 1500 sudionika i 127 vodećih domaćih i inozemnih stručnjaka na više od 130 predavanja i radionica, u razmjeni znanja, iskustva i ključnih IT trendova te u raspravama o najvažnijim gospodarskim novostima za konkurentnije poslovanje.

Još iz kategorije

Samo 3 od top 100 internacionalnih zračnih luka prolazi osnovne sigurnosne provjere

Samo 3 od top 100 internacionalnih zračnih luka prolazi osnovne sigurnosne provjere

17.02.2020. komentiraj

Vrijeme čini svoje i načini na koje štitimo sigurnost mijenja se zahvaljujući domišljatosti onih koji nam je žele narušiti. Tako nešto ne odnosi se samo na internetsku sigurnost već i sigurnost u stvarnom nam životu, zbog čega podatak da samo tri od sto najboljih međunarodnih zračnih luka prolazi testove jest alarmantna.

Još e-mail aplikacija uhvaćeno o procesiranju i preprodaji korisničkih podataka

Još e-mail aplikacija uhvaćeno o procesiranju i preprodaji korisničkih podataka

16.02.2020. komentiraj

Svijest o zaštiti privatnih podataka proteklih godina na sve je višim razinama pa je i sve više onih koji se bave razotkrivanjem krađa svih vrsta, što je pak dovelo do otkrića da podosta e-mail aplikacija “procesuiraju” i prodaju podatke svojih korisnika. Naravno, to je skandal prve klase.

Predstavljanje Exasol samooptimizirajuće analitičke in-memory baze podataka

Predstavljanje Exasol samooptimizirajuće analitičke in-memory baze podataka

15.02.2020. komentiraj

Da bi vaše poslovne informacije imale veću vrijednost, one trebaju biti dostupne odmah - skoro u realnom vremenu jer jedino tako tvrtka može biti uspješnija od konkurencije, ističu iz Megatrenda i dodaju da zbog toga tradicionalne relacijske baze podataka često nisu dovoljno brze i kako bi dobili zadovoljavajuće performanse moramo koristiti namjenske baze za analitiku.