Građani su podržavali zabranu rada nedjeljom, iako tada najčešće odlaze u kupovinu

Građani su podržavali zabranu rada nedjeljom, iako tada najčešće odlaze u kupovinu

Foto: Pixabay

Mjesec dana nakon što je usvojena odluka o zabrani rada nedjeljom za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa, Nacionalni stožer Civilne zaštite odlučio je navedenu odluku ukinuti i ponovno omogućiti rad trgovina nedjeljom, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera.

S obzirom na to da je prema istraživanju portala MojPosao, u kojem je sudjelovalo gotovo 4.000 ispitanika, većina građana zagovarala ograničenje rada nedjeljom, ostaje za vidjeti hoće li najnovija promjena naići na odobravanje javnosti.

Zagovarali zabranu i nakon završetka epidemije

Naime, gotovo tri četvrtine građana (71%) je podržavalo odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom, čak i nakon što se situacija s epidemijom primiri. S druge strane, petina ispitanika je smatrala kako bi i u trenutnim okolnostima trgovine trebale raditi i nedjeljom, dok je 8% ljudi podržavalo zabranu, ali samo do završetka epidemije.

Gledano prema struci, očekivano, zabranu su najviše zagovarali radnici koji rade u trgovinama (84%), djelatnici u industriji (79%) i zaposlenici u uslužnim djelatnostima (78%). Najveći protivnici zabrane bili su zaposleni u području komunikacija i IT sektoru.

Zanimljivo, neovisno o tome kakav je njihov stav prema radu nedjeljom, polovica ispitanika vjeruje kako se iza odluke krije prikupljanje političkih poena, a nikako razvoj epidemiološke situacije kako tvrde iz Stožera.

Kome bi sve trebalo zabraniti rad nedjeljom

U normalnim okolnostima, prije dolaska epidemije, nedjeljom je u trgovine odlazilo dvije trećine ispitanika (68%). Građani koji podržavaju zabranu, rad bi prvenstveno zabranili trgovačkim centrima (91%), trgovinama prehrambenom i mješovitom robom (91%) te specijaliziranim trgovinama (84%). Sa zabranom rada tržnica slaže se 61% ljudi, kioska 56% i pekara 43%. Najmanje ljudi bi rad nedjeljom onemogućilo benzinskim crpkama i ugostiteljskim objektima.

S druge strane, sve objekte s čijim zatvaranjem se slažemo, prije epidemije redovno smo posjećivali nedjeljom. U trgovačke centre je koncem tjedna odlazila gotovo trećina građana (31%), u trgovine prehrambenom robom 37% ljudi, a u specijalizirane trgovine svaka peta osoba (21%).

Otpuštanje radnika

Čak 84% građana koji podržavaju ograničavanje rada nedjeljom, smatra kako navedena odluka ne bi rezultirala otpuštanjem radnika, dok preostalih 16% vjeruje kako bi do otpuštanja ipak došlo, ali tek zanemarivog broja ljudi.

Naime, prema njihovom mišljenju, u trgovinama se zbog manjka radnika ionako radi prekovremeno, stoga bi smanjenje satnice rasteretilo postojeće zaposlenike.

Potpuno suprotno mišljenje imaju ispitanici koje se protive zabrani rada nedjeljom - njih 83% misli da bi došlo do otpuštanja i da bi svaki peti radnik u trgovini mogao ostati bez posla.

Također, kada bi se svi poslodavci držali zakonskih propisa i rad nedjeljom adekvatno platili, većina građana smatra da bi došlo do povećanja broja radnika koji žele raditi nedjeljom.

Još iz kategorije

Mnoga lica Linux Desktopa

Mnoga lica Linux Desktopa

28.09.2020. komentiraj

Linux ima niz posebnosti, a jedna od njih svakako je ta da korisnici mogu izabrati pregršt sučelja, poznatijih pod imenom Linux Desktop Interface. Na “tržištu” ih je ustinu mnogo, no spomenut ćemo ih devet koja se izdvajaju i kojima treba dati ipak nešto više pozornosti pri izboru favorita.

Potrošnja na umjetnu inteligenciju će se udvostručiti do 2024

Potrošnja na umjetnu inteligenciju će se udvostručiti do 2024

27.09.2020. komentiraj

Globalna potrošnja na umjetnu inteligenciju (AI) bi prema progonzama koje nudi IDC trebala dosegnuti 110 milijardi američkih dolara u 2024. Ona će se ubrzati tijekom narednih nekoliko godina jer će sve više organizacija obaviti ili započeti AI implementaciju kako bi pospješile poslovanjea.

Kako je malena greška u kalkulaciji koštala Intel milijarde dolara

Kako je malena greška u kalkulaciji koštala Intel milijarde dolara

27.09.2020. komentiraj

Intel se kroz posljednjih nekoliko desetljeća nameće kao najveći i najutjecajniji proizvođač procesorskih čipova na svijetu, bez obzira što trenutno ima za konkurenta jedan AMD, odnosno, u prošlosti velikane kao IBM i Motorolu. Ali, ta američka kompanija ima svojih problema...