Globalna ulaganja u infrastrukturu premašit će 150 bilijuna dolara do 2050.

Globalna infrastruktura ulazi u razdoblje intenzivnih investicija, a prema projekcijama izvješća Global Infrastructure Outlook koje je objavio PwC, očekuje se da će godišnja izdvajanja porasti s 4,4 bilijuna dolara u 2024. na 6,9 bilijuna dolara do 2050. godine.

Tijekom tog razdoblja predviđa se da će kumulativna ulaganja dosegnuti 151,1 bilijun dolara, budući da države širom svijeta nastoje modernizirati prometne, energetske i industrijske sustave kako bi odgovorile na izazove elektrifikacije, urbanizacije i razvoja umjetne inteligencije. PwC-ova analiza, koja obuhvaća 45 zemalja i teritorija odgovornih za 88 posto globalne gospodarske aktivnosti, sugerira da će ulaganja u idućih četvrt stoljeća u realnim iznosima biti dvostruko veća nego u prethodnih dvadeset godina. Izvješće naglašava sve jaču isprepletenost energetske, prometne i digitalne infrastrukture, što dovodi do stvaranja povezanih i digitalno podržanih sustava.

Promet i energetika ostaju dominantni sektori te će zajedno činiti oko polovice ukupnih globalnih infrastrukturnih izdvajanja do sredine stoljeća. Godišnja ulaganja u prometnu mrežu trebala bi narasti na 2,4 bilijuna dolara do 2050., pri čemu će se izdvajanja za zračne luke i željeznicu gotovo udvostručiti u odnosu na trenutne razine. Istovremeno, energetska infrastruktura bilježit će rast na 1,1 bilijun dolara godišnje, uz posebno izražen fokus na pohranu električne energije čija će ulaganja porasti 3,7 puta, dok će se ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu povećati 2,6 puta. Geopolitički rizici utjecali su i na sektor obrane koji bilježi najbržu stopu rasta, pa se predviđa da će godišnja izdvajanja za vojne objekte poput vojarni do 2050. iznositi 168 milijardi dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na 2024.

Poseban naglasak u kratkoročnom razdoblju stavljen je na digitalnu infrastrukturu, prvenstveno zbog potreba umjetne inteligencije. Godišnja ulaganja u zgrade podatkovnih centara trebala bi se više nego udvostručiti već do 2027., dosegnuvši 251,8 milijardi dolara, dok će ukupna ulaganja u taj podsektor do 2032. premašiti 1,5 bilijuna dolara. Osim tehnološkog sektora, demografske promjene i starenje stanovništva potaknut će rast ulaganja u zdravstvene ustanove i objekte za skrb o starijima, koja će se do 2050. gotovo izjednačiti s izdvajanjima za obrazovanje. Iako sektor prirodnih resursa ostaje stabilan, predviđa se ciljani rast u rudarstvu metala i minerala poput litija i bakra koji su ključni za energetsku tranziciju.

Geografski gledano, regija Azije i Pacifika zadržat će vodeću ulogu te će realizirati više od polovice svih globalnih infrastrukturnih ulaganja do 2050. Afrika će zbog demografskih promjena bilježiti najbrži relativni rast ulaganja, dok se razvijena tržišta Europe i Sjeverne Amerike okreću obnovi i modernizaciji zastarjelih sustava kako bi očuvala konkurentnost. Analiza upozorava da sama mobilizacija kapitala neće biti dovoljna za uspjeh, već će biti potrebno provesti sustavno planiranje i koordinaciju različitih sektora kako bi se izbjegla administrativna uska grla. Također se sugerira uvođenje novih modela financiranja i mješovitih platformi za privlačenje privatnog kapitala, uz primjenu suvremenih tehnoloških rješenja poput digitalnih blizanaca i modularne gradnje radi veće učinkovitosti u realizaciji projekata.