Globalna potrošnja na sigurnosne tehnologije i usluge trebala bi u 2026. dosegnuti 308 milijardi dolara, prema procjeni IDC-ja. Rast tržišta potiču sve složenije prijetnje, regulatorni zahtjevi i ubrzano prihvaćanje sigurnosnih platformi temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Softver ostaje najveća tehnološka kategorija, dok se snažan rast očekuje i u upravljanim sigurnosnim uslugama. Kibernetička sigurnost sve se manje promatra kao trošak, a sve više kao temelj operativne otpornosti i poslovnog kontinuiteta.
Globalna potrošnja na sigurnost trebala bi dosegnuti 308 milijardi dolara u 2026. te 430 milijardi dolara do 2029., prema procjeni IDC-ja. Očekuje se da će globalno sigurnosno tržište u 2026. porasti 11,8 posto, potaknuto rastućim ulaganjima u objedinjene sigurnosne platforme temeljene na umjetnoj inteligenciji i povezane usluge.
Najveća tehnološka skupina u 2026. trebao bi biti softver, na koji će otpasti više od polovice ukupne svjetske potrošnje na sigurnost. Softver za upravljanje identitetima i pristupom, softver za zaštitu krajnjih točaka i sigurnosna analitika trebali bi činiti više od 50 posto globalne potrošnje na sigurnosni softver. Kako prijetnje, uključujući one potaknute umjetnom inteligencijom, postaju sve sofisticiranije, kompanije sve više prioritet daju alatima koji sprječavaju proboje, štite kritičnu imovinu i omogućuju djelotvoran uvid u sigurnosno stanje njihovih okruženja.
Softver bi ujedno trebao biti i najbrže rastuća tehnološka skupina u 2026., s procijenjenim godišnjim rastom od 14 posto. Usluge bi trebale slijediti vrlo blizu, također s očekivanim dvoznamenkastim rastom. Među kategorijama sigurnosnog softvera najbrže bi trebale rasti platforme za zaštitu cloud-native aplikacija, odnosno CNAPP, softver za upravljanje identitetima i pristupom te softver za informacijsku i podatkovnu sigurnost. Te su tehnologije ključna obrana za zaštitu AI radnih opterećenja, provjeru identiteta ljudske radne snage i sigurnost podataka u razdoblju prijetnji pokretanih umjetnom inteligencijom. Među uslugama se očekuje najveći rast upravljanih sigurnosnih usluga, koje kompanijama pomažu premostiti jaz između sve veće kibernetičke složenosti i trajnog globalnog nedostatka internog sigurnosnog kadra.
Monika Soltysik, viša istraživačka analitičarka za Security & Trust u IDC-ju, ističe da organizacije prelaze s izoliranih sigurnosnih alata na integriranije i inteligencijom vođene sigurnosne arhitekture jer složenost prijetnji, regulatorni pritisak i prihvaćanje umjetne inteligencije ubrzavaju. Prema njezinim riječima, ulaganja se sve više usmjeravaju prema tehnologijama koje poboljšavaju vidljivost, automatiziraju odgovor i jačaju zaštitu identiteta i podataka u hibridnim i cloud okruženjima. U sljedećim godinama sigurnosne strategije sve će više prioritet davati operativnoj otpornosti i konsolidaciji platformi, jer organizacije traže mjerljivo smanjenje rizika, a ne samo dodavanje novih alata.
Globalno sigurnosno tržište oblikuju prijetnje pokretane umjetnom inteligencijom i sve veća složenost kibernetičkih napada, što kompanije potiče na veća ulaganja u napredna sigurnosna rješenja. Geopolitičke napetosti i državno sponzorirane kibernetičke operacije također pojačavaju rizik i potiču prekograničnu sigurnosnu potrošnju. Sjedinjene Američke Države predvodit će globalnu potrošnju na sigurnost u 2026. s 150 milijardi dolara, ponajprije zbog velikih ulaganja u financijskim uslugama, zdravstvu i državnom sektoru. Zapadna Europa bit će drugo najveće tržište sa 69 milijardi dolara, pod pritiskom sve snažnijih regulatornih i usklađivačkih zahtjeva. Regija APeJC zauzet će treće mjesto s 26 milijardi dolara, jer brza digitalna transformacija i prihvaćanje clouda u toj regiji stvaraju potrebu za dodatnim sigurnosnim ulaganjima.
Bankarstvo, savezna i središnja državna tijela, tržišta kapitala, telekomunikacije i zdravstvene ustanove bit će pet najvećih industrija po globalnoj potrošnji na sigurnost u 2026. Zajedno će činiti više od trećine ukupnog iznosa. Najbrže rastuće industrije za sigurnosnu potrošnju bit će tržišta kapitala, mediji i zabava te softverske i informacijske usluge. Tržišta kapitala i dalje će biti među glavnim metama ransomwarea, prijevara i AI vođenih kibernetičkih napada, pa će u središtu sigurnosnih strategija tih kompanija biti zero trust pristup, automatizacija regulatorne usklađenosti i AI detekcija prijetnji.
Kompanije iz sektora medija i zabave snažno ovise o digitalnoj distribuciji sadržaja i cloud platformama, pa će sigurnosna ulaganja sve više usmjeravati prema zaštiti intelektualnog vlasništva, borbi protiv piratstva i sprječavanju prekida usluga. Softverske i informacijske kompanije upravljaju velikim cloud infrastrukturama i podacima klijenata te moraju štititi cijeli lanac opskrbe umjetnom inteligencijom. Zbog toga će značajan dio potrošnje biti usmjeren na DevSecOps, CNAPP za višekorisnička okruženja, rješenja za upravljanje identitetima i pristupom te sigurnosnu analitiku i automatizirani odgovor na incidente.
Među važnim industrijama ističu se i zrakoplovstvo i obrana te visoka tehnologija i elektronika. Zbog velike izloženosti kibernetičkoj špijunaži i prijetnjama koje dolaze od državnih aktera, te će industrije tijekom 2026. nastaviti povećavati ulaganja u zaštitu intelektualnog vlasništva i osjetljivih podataka. Sigurnost lanca opskrbe i upravljanje rizicima trećih strana ostat će ključni za smanjenje ranjivosti u složenim globalnim proizvodnim ekosustavima. Istodobno će sve veće približavanje IT i OT okruženja nastaviti povećavati potražnju za naprednom zaštitom povezanih proizvodnih sustava i industrijske infrastrukture.
Stefano Perini, istraživački menadžer za tržišta i industrije u IDC-ju, ističe da će stalni rast kibernetičkih prijetnji i regulatornog pritiska nastaviti poticati globalnu potražnju za otpornim, suverenim i usklađenim kibernetičkim sposobnostima. Najsnažniji rast sigurnosne potrošnje u 2026. očekuje se u industrijama u kojima je zaštita osjetljivih podataka, intelektualnog vlasništva i kritične infrastrukture najvažnija te u kojima je potreba za industrijski specifičnim sigurnosnim rješenjima najveća. Rast će biti jači među velikim kompanijama, ali će biti značajan i kod srednjih i malih poduzeća, koja sve više shvaćaju da sigurnost postaje ključan poslovni omogućitelj.
Ovi podaci potvrđuju da se sigurnosno tržište nalazi u fazi platformizacije. Organizacije više ne žele zasebne alate koji stvaraju operativnu složenost, nego traže integrirane sustave koji povezuju identitete, podatke, cloud, krajnje točke, aplikacije i automatizirani odgovor na incidente. Umjetna inteligencija pritom djeluje dvostruko: napadačima daje nove mogućnosti, ali obrani omogućuje bržu detekciju i bolju korelaciju signala. Zbog toga će se kibernetička sigurnost u 2026. sve jasnije promatrati kao dio šire strategije otpornosti, a ne samo kao tehnički segment IT proračuna.
Globalna potrošnja na sigurnost trebala bi dosegnuti 308 milijardi dolara u 2026. te 430 milijardi dolara do 2029., prema procjeni IDC-ja. Očekuje se da će globalno sigurnosno tržište u 2026. porasti 11,8 posto, potaknuto rastućim ulaganjima u objedinjene sigurnosne platforme temeljene na umjetnoj inteligenciji i povezane usluge.
Kvantna računala još uvijek nisu dosegnula razinu zrelosti da mogu ugroziti svakodnevne operacije, no u svijetu kibernetičke sigurnosti panika je već započela. Podaci objavljeni u proteklih 48 sati potvrđuju da napredne hakerske skupine i državne agencije sponzorirane od strane velikih sila već godinama masovno presreću i pohranjuju šifrirane podatke velikih banaka i vlada. Iako ih danas ne mogu pročitati, oni to čine s jasnim ciljem: onog trenutka kada se pojavi prvo dovoljno moćno kvantno računalo, ti povjerljivi podaci bit će dešifrirani u nekoliko sekundi, otkrivajući državne i financijske tajne.
Dok se tehnologija razvija eksponencijalnom brzinom, sposobnost ljudskog kapitala i obrazovnih sustava da prate taj ritam proživljava duboku krizu. Podaci prikupljeni u proteklih 48 sati ukazuju na to da je jaz u digitalnim vještinama u Europi dosegnuo povijesni maksimum. Kompanije diljem kontinenta užurbano traže profile stručnjaka koji prije tri godine de facto nisu ni postojali: AI Ethicists, Prompt Engineers, AI Governance Officers i stručnjaci za usklađivanje s EU AI Actom. Tradicionalni softverski inženjeri, iako i dalje traženi, više nisu dovoljni za uspješno vođenje AI-native organizacija.
