Aminess postaje prva hrvatska hospitality platforma
Predsjednik Uprave Aminessa Mladen Knežević rekao je da je na razvijenim tržištima već dugo uobičajena podjela između vlasnika nekretnine i hotelskog operatora.
Novo istraživanje o korištenju generativne umjetne inteligencije u Hrvatskoj pokazuje da AI alati više nisu tema samo za tehnološke entuzijaste. Prema novim ponderiranim podacima, 65,4 posto odraslih u Hrvatskoj koristi neki od alata generativnog AI-ja. AI Central Point, u suradnji s Valiconom i FutureHR-om, donosi ažurirani izvještaj za 2026. godinu te komparativnu analizu koja pokazuje što se promijenilo u samo šest mjeseci.
Generativna umjetna inteligencija u Hrvatskoj prešla je iz faze eksperimentiranja u fazu široke društvene i profesionalne primjene. To je glavni zaključak novog izvještaja koji AI Central Point predstavlja javnosti, temeljenog na novom valu Valicon istraživanja i analitičkoj interpretaciji FutureHR-a.
U prvom izvještaju iz 2025. godine ključna poruka bila je da je AI već prisutan u svakodnevici građana, ali da organizacijska sposobnost za njegovu ozbiljnu i odgovornu primjenu još uvijek zaostaje. Novi podaci potvrđuju nastavak tog trenda: građani sve više koriste generativni AI, koriste ga češće i spremniji su za njega plaćati, dok organizacije još uvijek sporo razvijaju formalne strategije, edukacijske programe i interne modele upravljanja.
Prema novim ponderiranim podacima, 65,4 posto odraslih u Hrvatskoj koristi neki od alata generativne umjetne inteligencije. U odnosu na prvi val istraživanja, kada je taj udio iznosio 61,3 posto, riječ je o rastu od 4,1 postotna poena u samo šest mjeseci. Hrvatska je time jasno ušla u fazu masovne adopcije generativnog AI-ja.
Još važniji pokazatelj je intenzitet korištenja. U prvom valu istraživanja 46,1 posto korisnika koristilo je generativni AI dnevno ili više puta tjedno. U novom valu taj udio raste na 60,6 posto. Ako se uključe i korisnici koji AI koriste barem jednom tjedno, ukupni udio redovitih korisnika doseže 86,9 posto. To znači da AI za velik dio korisnika više nije alat koji se povremeno isprobava, nego postaje dio svakodnevnog rada, učenja, komunikacije i rješavanja problema.
Raste i monetizacija AI alata. Udio populacije koja plaća pretplatu ili neki oblik pristupa generativnim AI alatima porastao je s 5,8 posto na 8,4 posto. Iako je i dalje riječ o manjinskom segmentu, taj je rast važan jer plaćanje često signalizira veću razinu stvarne korisnosti, profesionalne primjene i oslanjanja na AI alate.
No izvještaj AI Central Pointa pokazuje i drugi, manje optimističan dio slike: organizacije ne prate tempo pojedinaca. Udio organizacija u kojima postoji organizirana AI edukacija ostaje gotovo nepromijenjen — 16,8 posto u prvom valu istraživanja i 16,6 posto u novom valu. Formalno definiranu AI strategiju u novom valu navodi samo 5,7 posto ispitanika, dok udio raste na 10,1 posto ako se uključe i organizacije u kojima je strategija u izradi. Drugim riječima, individualna adopcija raste, ali institucionalizacija zaostaje.
„Ovi podaci pokazuju da pitanje više nije koriste li građani i zaposlenici AI. Koriste ga. Pitanje je sada imaju li organizacije sposobnost, znanje i governance modele da tu individualnu energiju pretvore u produktivnost, inovacije i odgovornu primjenu. AI Central Point upravo zato želi otvoriti prostor za javnu raspravu, edukaciju i kvalitetnije razumijevanje AI transformacije u Hrvatskoj“, ističe Aco Momcilovic, osnivač AI Central Pointa i FutureHR-a.
Usporedna analiza za razdoblje 2025.–2026. posebno naglašava da se Hrvatska nalazi u prijelaznoj fazi AI zrelosti. Prva faza bila je obilježena znatiželjom, isprobavanjem alata i individualnom adopcijom. Sada ulazimo u fazu u kojoj se AI sve više integrira u svakodnevne radne i privatne rutine. Međutim, bez organizirane edukacije, jasnih pravila, strateškog pristupa i transparentnosti, primjena AI-ja ostaje fragmentirana i često ovisna o pojedincima.
Za poslovne lidere to znači da više nije dovoljno govoriti o „uvođenju AI-ja“. Potrebno je razvijati AI kompetencije zaposlenika, definirati pravila korištenja, riješiti pitanja sigurnosti podataka, odlučiti o licencama i alatima te uspostaviti jasne modele odgovornosti.
Za obrazovni sustav i javne politike rezultati otvaraju pitanje AI pismenosti. Ako više od polovice odrasle populacije već koristi generativni AI, tada AI pismenost više nije usko tehnološka tema, nego pitanje konkurentnosti, tržišta rada, obrazovanja i društvene otpornosti.
AI Central Point ovim izvještajem želi doprinijeti boljem razumijevanju stvarnog stanja AI adopcije u Hrvatskoj. Umjesto spekulacija o budućnosti, izvještaj se temelji na konkretnim podacima: tko koristi AI, koliko često ga koristi, tko za njega plaća i koliko su organizacije spremne za novu fazu digitalne transformacije.
Glavna poruka izvještaja je jasna: Hrvatska je ušla u fazu masovne upotrebe generativnog AI-ja, ali organizacijska spremnost ne raste istom brzinom. Upravo taj jaz između pojedinaca i institucija mogao bi biti jedno od ključnih pitanja hrvatske AI transformacije u 2026. godini. Istraživanje je proveo Valicon, a izvještaj i interpretaciju podataka pripremili su AI Central Point i FutureHR. Autor izvještaja je Aco Momčilović, uz istraživačku podršku Kristijana Gregorića i Valicona.
Rezultaet mozete pronanaći u sljedećim dokumentima
Više vijesti iz kategorije
Prva narudžba Siemensovih lokomotiva Vectron u Hrvatskoj
Lokomotive bi trebale biti isporučene u proljeće 2027. godine, a iste godine planiran je početak pružanja usluga održavanja.
Generativni AI u Hrvatskoj ulazi u masovnu upotrebu, ali organizacije zaostaju za pojedincima
Novo istraživanje o korištenju generativne umjetne inteligencije u Hrvatskoj pokazuje da AI alati više nisu tema samo za tehnološke entuzijaste. Prema novim ponderiranim podacima, 65,4 posto odraslih u Hrvatskoj koristi neki od alata generativnog AI-ja. AI Central Point, u suradnji s Valiconom i FutureHR-om, donosi ažurirani izvještaj za 2026. godinu te komparativnu analizu koja pokazuje što se promijenilo u samo šest mjeseci.
