Na temelju provedene istrage, Europska komisija utvrdila je da postoji više vjerodostojnih konkurenata kojima bi se korisnici mogli okrenuti u slučaju da Google objedini Wizovu višekloud sigurnosnu platformu sa svojim postojećim proizvodima ili ako Wizova platforma prestane funkcionirati s oblacima drugih hiperskalnih pružatelja usluga. Komisija je također zaključila da Google putem Wiza neće steći pristup komercijalno osjetljivim podacima konkurenata u području usluga u javnom oblaku.
Google je dobio bezuvjetno antimonopolsko odobrenje Europske komisije za preuzimanje izraelske kibernetičko-sigurnosne tvrtke Wiz u vrijednosti od 32 milijarde dolara. Europska komisija zaključila je da akvizicija ne otvara zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja.
Europska komisija navela je da se Google, koji je sporazum o kupnji Wiza postigao prošlog ožujka nakon što su pregovori godinu ranije propali, suočava sa snažnom konkurencijom u segmentima računalstva u oblaku i kibernetičke sigurnosti, osobito od strane konkurenata Amazon Web Services i Microsoft. „Google zaostaje za Amazonom i Microsoftom prema tržišnim udjelima u infrastrukturi u oblaku, a naša je procjena potvrdila da će korisnici i dalje imati vjerodostojne alternative i mogućnost promjene pružatelja usluga“, izjavila je izvršna potpredsjednica EK Teresa Ribera.
Na temelju provedene istrage, Europska komisija utvrdila je da postoji više vjerodostojnih konkurenata kojima bi se korisnici mogli okrenuti u slučaju da Google objedini Wizovu višekloud sigurnosnu platformu sa svojim postojećim proizvodima ili ako Wizova platforma prestane funkcionirati s oblacima drugih hiperskalnih pružatelja usluga. Komisija je također zaključila da Google putem Wiza neće steći pristup komercijalno osjetljivim podacima konkurenata u području usluga u javnom oblaku.
Ova akvizicija dolazi u trenutku pojačane regulatorne pozornosti na velike tehnološke kompanije u Europskoj uniji, osobito u kontekstu primjene Akta o digitalnim tržištima i Akta o digitalnim uslugama. Tržište kibernetičke sigurnosti bilježi snažan rast, potaknuto sve sofisticiranijim kibernetičkim prijetnjama, širenjem usluga u javnom oblaku i rastućim regulatornim zahtjevima poput direktive NIS2. Wiz je posljednjih godina izgradio reputaciju jednog od najbrže rastućih pružatelja rješenja za sigurnost u višekloud okruženjima, s naglaskom na vidljivost i upravljanje rizicima u kompleksnim hibridnim arhitekturama.
Za Google, koji kroz Google Cloud nastoji povećati svoj tržišni udio u odnosu na AWS i Microsoft Azure, integracija naprednih sigurnosnih rješenja predstavlja strateški iskorak u ponudi prema poduzećima i javnom sektoru. Europska komisija u ovakvim slučajevima procjenjuje rizike od vertikalne integracije i mogućeg zatvaranja tržišta, no u ovom slučaju zaključila je da konkurentski pritisak ostaje snažan. U globalnom kontekstu, regulatorna tijela u SAD-u i drugim jurisdikcijama također sve pažljivije analiziraju velike tehnološke akvizicije, osobito u segmentu umjetne inteligencije i sigurnosti.
Očekuje se da će daljnja konsolidacija tržišta kibernetičke sigurnosti nastaviti, jer veliki pružatelji usluga u javnom oblaku žele ojačati sigurnosne kapacitete unutar vlastitih ekosustava. Istodobno, korisnici sve više traže neovisna, interoperabilna rješenja koja mogu raditi u okruženjima s više pružatelja usluga. Upravo će ravnoteža između integracije i otvorenosti biti ključna za dugoročni razvoj tržišta usluga u javnom oblaku i kibernetičke sigurnosti u Europi.
"Digitalna otpornost nije jednokratni projekt, nego trajna sposobnost prilagodbe novim tehnologijama i sve složenijim prijetnjama. Hanfa nastoji ukazivati na rizike i poticati tržište na prilagodbu."
Susret je održan i u sklopu Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti, koji se obilježava tijekom listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti kibernetičke sigurnosti te jačanja otpornosti građana, tvrtki i institucija na kibernetičke prijetnje.
Prema istraživanju Smart Cities Mobility Sprint 2026 za srednju i istočnu Europu, 15 od 18 analiziranih gradova, odnosno njih 83 posto, ima službeni Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) ili plan razvoja pametne mobilnosti. Istodobno, samo tri grada, odnosno 17 posto, navode da imaju namjenski proračun za takve aktivnosti.