U povodu ove obljetnice na mrežnim stranicama Zavoda otvorena je posebna rubrika pod nazivom 150 godina hrvatske statistike.
Depositphotos / Ilustracija
Državni zavod za statistiku ove godine obilježava 150 godina hrvatske statistike, što predstavlja stoljeće i pol od trenutka kada je 1875. godine austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. u Beču potvrdio Zakon o ustroju ureda i vijeća za zemaljsku statistiku u Hrvatskoj i Slavoniji.
Taj čin označio je službeni početak sustavnog statističkog praćenja i bilježenja društvenih i ekonomskih zbivanja na ovim prostorima. Tijekom proteklih 150 godina mijenjali su se formati u kojima su podaci objavljivani, alati koji su korišteni, načini diseminacije informacija i generacije zaposlenika koje su ih obrađivale, ali je stalna odrednica ostala ista - osiguravanje pravodobnih, kvalitetnih i pouzdanih statističkih podataka. Državni zavod za statistiku pritom je zadržao ulogu najrelevantnijeg izvora informacija potrebnih za donošenje odluka utemeljenih na činjenicama, oblikovanje javnih politika i posredno unaprjeđenje društva u cjelini.
U povodu ove obljetnice na mrežnim stranicama Zavoda otvorena je posebna rubrika pod nazivom 150 godina hrvatske statistike. U njoj se nalazi vremenska lenta s najvažnijim događajima u razvoju domaće statistike, kao i niz članaka koji donose ne samo podatke o samom osnutku institucije, nego i zanimljivosti o istraživanjima, publikacijama i različitim aspektima djelovanja kroz povijest.
Središnji događaj obilježavanja predstavlja izložba na otvorenome pod nazivom Što rade Horvatovi?, koja se održava u zagrebačkom parku Zrinjevac od 19. do 28. rujna 2025. Kroz priču o jednoj obitelji izložba na kreativan način prezentira službene statističke podatke i prikazuje kako se Hrvatska mijenjala kroz desetljeća te kako je statistika bilježila te promjene.
Organizatori pozivaju građane da posjete izložbu i simbolično prošeću kroz 150 godina hrvatske statistike, a onima koji to ne mogu učiniti uživo omogućeno je razgledavanje virtualne verzije izložbe putem internetskih stranica Zavoda.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
Microsoftov June 2026 Patch Tuesday donio je sigurnosna ažuriranja za 200 ranjivosti, uključujući više zero-day slabosti i javno objavljenih propusta. Sama brojka po sebi nije samo tehnički detalj, nego signal koliko se enterprise i javni sektor danas moraju oslanjati na discipliniran patch menadžment kako bi održali osnovnu sigurnosnu razinu.
Europska komisija je predstavila paket tehnološke suverenosti čija je okosnica Cloud and AI Development Act (CADA), zakonodavni prijedlog kojim se uvodi jedinstveni okvir za procjenu suverenosti oblaka i umjetne inteligencije za europsku javnu upravu.