Kako bi uvela dodatnog ureda u javnu nabavu, koja je baš sad u žiži javnosti zbog nabavke velike količine automobila Državni ured za središnju javnu nabavu želi informatizirati sustav kako bi se valjda lakše izbjegli i problemi s nabavkom 1581 automobil od kojih najveći broj ide MUP-u.
Neki bi se možda i našalili, iako to u ovom trenutku nije nimalo šala, da su se možda zaigrali i na listu želja za kupnju stavili i Audi A6 Quattro s automatskim mjenjačem čija je cijena s dobrom opremom oko 90 000 eura - i tako nekoliko komada.
I možda baš stoga je Državni ured za središnju javnu nabavu i organizirao današnje predstavljanje tvrtki koje mogu ponuditi integrirani informacijski sustav za upravljanje javnim nabavama. Na javnom predstavljanju rješenja za integrirani sustav javne nabave prijavili su se IN2, eVision, SAP, RIS, IBM, InfoDom, TIS-OIS, King ICT, Info Novitas sve tvrtke iz Hrvatske te Oracle s podružnicom iz Slovenije i BravoSolution iz Italije.
Naručuje se integralni informacijski sustav u središnjoj javnoj nabavi odnosno usluge tehnološke i operativne podrške DUSJN koji obuhvaćaju sustav i poslovnu podršku u planiranju, pripremi i provedbi centralizirane javne nabave uključivo i analizu i upravljanje procesom nabave s državne razine umjesto s razine pojedinačnih tijela državne uprave, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i Direktivom o javnoj nabavi.
Podsjetimo, Državni ured za središnju javnu nabavu je od svog osnutka bio prisiljen oslanjati se na tradicionalne tehnike komunikacije sa svojim korisnicima, koristeći Excel i Word dokumente za prikupljanje podataka i pružanje informacija o svom poslovanju, tvrde u ovom vladinom uredu i dodaju da nepostojanje razvijenog sustava za elektroničku razmjenu podataka, poslovnih informacija i transakcija glavna je prepreka poboljšanju poslovanja Ureda i učinkovitosti u odnosu prema korisnicima i ostalim dionicima.
Apsolutno je nužno uložiti u IT-infrastrukturu za e-Nabavu koje će pokrivati sve faze procesa nabave i koje će biti integrirane sa sustavima javne potrošnje i proračuna, tvrde u ovom državnom uredu i dodaju da je izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi u 2013. godini predviđeno da će Ured predvoditi korištenje novih alata vezanih uz elektroničku dostavu ponuda.
„Međutim, rad Ureda nije vezan isključivo za fazu provođenja postupka javne nabave odnosno fazu od objave postupka do dostavljanja ponude. Ured se većinom bavi fazama nabave prije i nakon dodjele okvirnih sporazuma/ugovora, koje nisu nužno obuhvaćene u rješenjima sustava e-Nabave koji se uglavnom bavi fazom elektroničke dostave ponuda“, ističu u Uredu.
Od ponuđača se traži da ispune neke od ključnih funkcionalnosti, među kojima su:
a) Elektronički sustav traženja proizvoda (e-sourcing)
b) E-katalozi (u „pre-award“ i „post-award“ fazi; kao alat za prikupljanje potreba korisnika te kao alat za naručivanje; u skladu sa standardima kao što su npr. GS1, UNSPSC i preporukama za interoperabilnost na EU razini, npr. Pan-European Public Procurement Online (PEPPOL)).
c) Integrirani sustav upravljanja javnom nabavom / baza podataka. Osim toga, e-analiza ponuda i e-dodjela ugovora mogle bi značiti procesne uštede za Ured koji bi okvirne sporazume/ugovore mogao dodjeljivati brže i transparentnije nego u papirnatom obliku.
Korisnici sustava
1) Naručitelji: 35 središnjih tijela državne uprave, uključujući VRH, HS, na svim lokacijama RH (ispostave i podružnice),
2) Proširenje na dodatne korisnike, sukladno zaključcima VRH
3) Gospodarski subjekti s kojima će DUSJN i korisnici imati sklopljene OS i ugovore
4) Vlada RH, DUSJN (praćenje narudžbi, realizacije OS, izvještaji)
Ciljevi uspostave integriranog informacijskog sustava
a) Uspostava tehnološki modernog, jednostavnog i prilagodljivog sustava središnje javne nabave. Sustav treba Uredu i svim sudionicima sustava središnje nabave pružati podršku kroz cijeli proces središnje javne nabave, uključujući učinkovito praćenje provedbe i utvrđivanje učinaka središnje javne nabave.
b) IT infrastruktura za središnju nabavu trebala bi biti platforma za planiranje i izvršavanje nabave koja će korisnicima omogućiti da jednostavno, učinkovito i transparentno upravljaju punim opsegom projekata i aktivnosti, postupcima javne nabave i dokumentacijom za nadmetanje. IT infrastruktura trebala bi omogućiti jednostavnije i brže prikupljanje planiranih potreba korisnika i procjena za svako iduće razdoblje.
c) Provođenje i promicanje modernizacije procesa među državnim i gospodarskim subjektima. Ovaj sustav trebao bi potaknuti usvajanje elektroničkog poslovanja u hrvatskom gospodarstvu promicanjem konkurentnosti i produktivnosti na širem tržištu.
