ANALIZA TRŽIŠTA

Digitalna ulaganja u Hrvatskoj pokazuje kako dostupnost u porastu, ali rizici ostaju

Digitalna ulaganja u Hrvatskoj pokazuje kako dostupnost u porastu, ali rizici ostaju
Depositphotos

Digitalne investicijske platforme u posljednjih su nekoliko godina znatno promijenile način na koji građani Europe pristupaju ulaganju. Ulaganje koje je nekada zahtijevalo osobne sastanke i složene procedure danas je dostupno u nekoliko klikova putem mobilnih aplikacija.

Prema podacima Eurobarometra dostupnost financijskih usluga raste, ali financijska pismenost građana ne prati taj razvoj jednakim tempom.

Na razini Europske unije samo 18 posto građana ima visoku razinu financijske pismenosti. Njih 64 posto nalazi se u srednjoj skupini, dok 18 posto pokazuje nisku razinu financijskog znanja i odgovarajućeg financijskog ponašanja. Razlike među državama članicama pritom su izrazite.

U regiji srednje i istočne Europe Hrvatska se nalazi oko europskog prosjeka. Prema podacima Ministarstva financija, 24 posto građana Hrvatske ima visoku razinu financijskog razumijevanja. Istodobno, 71 posto građana pokazuje razvijeno financijsko ponašanje, a 84 posto pozitivno ocjenjuje korištenje digitalnih financijskih usluga.

Međutim, u usporedbi sa zemljama koje prednjače u financijskoj pismenosti, Hrvatska se i dalje nalazi ispod prosjeka, što upućuje na prostor za dodatno poboljšanje i edukaciju.

U usporedbi sa susjednim državama, Slovenija se izdvaja kao jedna od rijetkih zemalja u kojoj više od 36 % građana ima visoku razinu financijskog razumijevanja. Austrija i Njemačka također su iznad europskog prosjeka, dok su Slovačka i Češka bliže sredini ljestvice Europske unije.

Takvi podaci pokazuju da Hrvatska nije iznimka, već dio šireg regionalnog obrasca u kojem tehnologija i dostupnost financijskih proizvoda rastu brže od razumijevanja rizika i dugoročnog planiranja.

Jedan od dodatnih izazova u Hrvatskoj i regiji jest povjerenje u tradicionalne investicijske savjete. Prema Eurobarometru, 45 posto građana Hrvatske vjeruje savjetima banaka i osiguravajućih društava. Međutim, u takvom modelu građani često ne prepoznaju u čiju je korist preporuka oblikovana.

Primjeri zemalja poput Slovenije, Austrije i Njemačke pokazuju da viša razina financijske pismenosti ide ruku pod ruku s dugoročnijim pristupom ulaganju i većim povjerenjem građana u vlastite financijske odluke.

Podaci Eurobarometra potvrđuju da digitalizacija financija sama po sebi nije dovoljna. Bez sustavne edukacije i jačanja financijske pismenosti, rast dostupnosti ulaganja može povećati rizik, umjesto da dugoročno unaprijedi financijsku sigurnost građana.