Digitalna inkluzija ne bi smjela biti samo "dobra praksa" nego standard

Međunarodna konferencija ˝Pristupačna budućnost˝ održana je četvrtu godinu za redom u Zagrebu u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) i Poslovnog dnevnika. Konferencija koja okuplja velik broj stručnjaka, predstavnike ministarstava, javnih ustanova, akademske zajednice i civilnog društva, ali i poslodavce, prometnula se posljednjih godina u jedan od najvažnijih foruma na kojima se pažljivo osluškuju jasne potrebe osoba s invaliditetom, pronalaze konstruktivna rješenja potrebna za uklanjanje barijera, ali mjesto je to i gdje mnogi mladi ljudi, studenti s invaliditetom, stječu priliku ući na tržište rada i okušati se u poslovima za koje se obrazuju. Najvažnija značajka ovogodišnje konferencije su novi inovativni projekti, čija realizacija se nazire, najavljene zakonske izmjene, skora uspostava savjetodavnih mehanizama, ali i novi webinari, kao svojevrsni vodiči u digitalnom okruženju.

Panel na temu ˝Pristupačnost na vrhu Agende˝ kojeg je moderirala Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije, kao uvodno događanje ove konferencije, dao je odgovore na brojna pitanja, prvenstveno o tomu što nas po pitanju pristupačnosti očekuje, koji su pomaci napravljeni, što se još može učiniti, ali i kakvo je stanje danas kad su osobe s invaliditetom u pitanju. Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, podsjetio je kako je HAKOM još prije desetak godina prepoznao potrebu za aktivnijim angažmanom na području pristupačnosti te je potaknuo suradnju s udrugama osoba s invaliditetom. Razina suradnje, ali i međusobno povjerenje, rasli su s godinama, a kvaliteti rada pridonijelo je i aktivno uključenje FER-a. U sklopu suradnje razvijeno je Pristupačno web sjedište s metodologijom za izradu pristupačnog web sjedišta, aplikacija Susretnica i aplikacija Kviz, čija je osnovna namjena informiranje potrošača, posebno osoba s invaliditetom o njihovim potrošačkim pravima u digitalnom svijetu te podizanje svijesti o preprekama s kojima se susreću osobe s invaliditetom pri korištenju uslugama.

-Do kraja godine u planu imamo i prototip AI Asistenta za pitanja u vezi korisničkih prava u elektroničkim komunikacijama, koji će imati implementirane elemente pristupačnosti koje drugi, slični asistenti ili AI Chatbotovi nemaju. Odgovori AI asistenta bazirat će se na strukturiranoj podlozi koju čini naš pravilnik koji uređuje korisnička prava i Zakon o elektroničkim komunikacijama te naša česta pitanja i odgovori. – najavio je Obuljen te je spomenuo i projekte kojima se pomoglo putničkom željezničkom prijevozniku HŽPP-u i upravitelju kolodvora HŽ infrastrukturi da putovanje vlakom bude pristupačnije. U sklopu tog projekta održana je radionica koja povećava kompetencije željezničkog osoblja u pristupačnosti te su izrađene komunikacijske ploče za putovanje vlakom kao vid potpomognute komunikacije. Prva takva ploča je već postavljena, a ovih dana slične naljepnice pojavit će se u vlakovima.

Podupirući rad osoba s invaliditetom HAKOM se uključio i u projekt Iskustvo zlata vrijedi. Izmijenjen je i tzv. korisnički pravilnik kako bi osobama s invaliditetom omogućili najbolju moguću razinu usluge, a u radnoj skupini za izradu Zakona o pristupačnosti proizvoda i usluga aktivno smo iznosili prijedloge za optimizaciju prava korisnika, naveo je Obuljen, koji je kazao i kako su na ovoj konferenciji nazočni i predstavnici regulatora Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Švedske s kojima će HAKOM podijeliti iskustvo novih regulatornih nadležnosti koje uskoro preuzima. Najveći izazovi pred HAKOM-om su kratki rok prilagodbe kao i puno novina koje donosi regulacija pristupačnost proizvoda i usluga.

-U rujnu će se osnovati tri Savjetodavna mehanizma: za djecu, starije osobe te naravno - za osobe s invaliditetom. Potrebna je aktivna suradnja svih dionika pa ćemo u rad mehanizama pozvati predstavnike udruga, operatora, akademske zajednice, nadležnih državnih tijela. Želimo konkretne rezultate kao posljedicu konkretnih aktivnosti jer svi smo u novom području koje moramo zajednički razvijati. Donošenje zakona smatramo tek prvim korakom ka uspješnoj implementaciji. – kazao je Obuljen te je najavio izradu pet webinara kao svojevrsnih HAKOM-ovih vodiča u digitalnom okruženju, a prvi od njih prezentiran je tijekom ove konferencije.

Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom podsjetio je kako 17 posto stanovnika RH predstavljaju osobe s invaliditetom. Sve više građana obraća se sa svojim pitanjima, a pitanje pristupačnosti jedno je od najčešćih pitanja. - Lani smo kontaktirani više od 9 tisuća puta, a na drugom mjestu ukupnih upita pitanja su o pristupačnosti. Živimo u jako dobrom trenutku povijesti čovječanstva, u ovom desetljeću o pristupačnosti se puno priča, napokon možemo razgovarati o osobama s invaliditetom i njihovim potrebama. Digitalna pristupačnost je postala osnovno ljudsko pravo. Bez pristupa informacijama teško možete živjeti, tako da nam je digitalna pristupačnost jako važna. To nije samo pristupačnost informacija jer osobama s invaliditetom ekran vrlo često znači jedini pravi odgovarajući prozor u svijet. Kad govorimo o fizičkoj pristupačnosti još uvijek je mnogo nepristupačnih prostora, nažalost često i onih javnih institucija. Poseban problem su objekti pod kulturnom zaštitom. Mi još uvijek moramo govoriti o razvijanju svijesti, upozoravati da sadržaji moraju biti dostupniji i pristupačniji. Ne zaboravimo da se sadržaji ne rade samo za osobe s invaliditetom, nego i za majke s malom djecom, starije i sve one ljude sa zdravstvenim problemima kakvi ćemo i mi jednom biti. – kazao je Jurišić. Upozorio je kako primjerice platforma e-Građani nije u potpunosti pristupačna, ali vremenom postaje sve pristupačnija jer svjesnost potrebe pružanja informacija postoji na svim razinama. No, kod donošenja novih zakona prilagodba ne smije biti velika i sankcije moraju biti propisane, naveo je.

Tanja Žaja, v.d. ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku (MROSP), govorila je o Zakonu o pristupačnosti proizvoda i usluga koji je u petak potvrđen u Saboru, a koji stupa na snagu 28. lipnja ove godine. Zakon donosi izmjene pa tako primjerice bankomati u uporabi mogu se nastaviti koristiti, ali nema postavljanja novih neprilagođenih bankomata. Sam zakon nema puno članaka, međutim, sadrži priloge koji govore na koji način će se prilagodit proizvodi i usluge, kazuje kako ugovori moraju biti napisani na jeziku složenosti A1 razine kako bi svima bili razumljivi. Obvezuje i distributere, proizvođače, one koji stavljaju proizvode na tržište. – Sve ovo je stvar civilizacijskog standarda i korak naprijed ujednačavanju propisa i osiguravanja jednakosti na tržištu. – navela je Žaja. Kad su u pitanju EU fondovi i bespovratna sredstva, navela je nekoliko značajnih poziva vezanih za pristupačnost pa se tako u ovom mjesecu očekuje poziv Širenje mreže socijalne ustanove u zajednici, a od ostalih je izdvojila poziv Turizam za sve, koji je namijenjen obrazovanju osoba s invaliditetom za rad u turizmu i poziv koji se očekuje u rujnu, a namijenjen je osobama kojima su knjige teško dostupne.

O implementaciji Europskog zakona o pristupačnosti govorila je Carmen Butler iz švedskog regulatornog tijela za poštu i telekomunikacije. Istaknula je preporuku da nadležna tijela trebaju razviti jasne smjernice pristupačnosti, poticati suradnju s udrugama osoba s invaliditetom te pružiti podršku malim i srednjim trgovačkim društvima koji su u najvećem riziku od neusklađenostima sa zahtjevima pristupačnosti. Većina izazova, smatra, povezana je s prilagodbom novim zahtjevima, a uspjeh ovisi o učinkovitom praćenju, provedbi te povećanju broja stručnjaka za pristupačnost. - Uspjeh europskog Zakona o pristupačnosti ne ovisi samo o provedbi nego i o suradnji, jasnoj komunikaciji i jačanju kapaciteta, navela je.

Ana Radović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) predstavila je Projekt razvoja pristupačnog virtualnog AI asistenta za korisničku podršku u području elektroničkih komunikacija. Umjetna inteligencija sve više se integrira u svakodnevni život, a implementacija AI asistenata može uvelike doprinijeti pristupačnosti rješenja kroz razne vrste implementacija. Projekt razvoja pristupačnog virtualnog AI asistenta za korisničku podršku u području elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj nastavak je suradnje HAKOM-a i FER-a u području istraživanja inovativnih tehničkih rješenja. Najavila je nastavak razvoja postojećeg asistenta na temelju provedene evaluacije s korisnicima u 2024., a AI asistent će odgovarati na pitanja vezana uz prava korisnika u području elektroničkih komunikacija, obaveze operatora u području elektroničkih komunikacija, imat će mogućnost govorne interakcije i bazu znanja. Umjetna inteligencija danas nalazi primjenu u svim aspektima, doprinosi uspješnijoj pristupačnosti i zadnjih je godina pripomogla brojnim automatiziranim rješenjima, navela je.

Susanna Laurin predstavila je rad međunarodne udruge stručnjaka za pristupačnost (IAAP) koja je dio Globalne inicijative za inkluzivne informacijske i komunikacijske tehnologije (G3ict), neprofitne organizacije smještene u Atlanti, Georgia. IAAP je udruga pojedinaca i organizacija koje rade na izgradnji globalne zajednice za unapređenje temeljnih ljudskih prava osoba s invaliditetom na digitalni pristup, u skladu s načelima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) Ujedinjenih naroda. - Godinama je bilo teško kupiti proizvode koji su pristupačni i osigurati dobavljače i to je bio poticaj osnivanju udruge, željeli smo podići letvicu kad je u pitanju znanje o pristupačnosti. Svrha je međusobno pomaganje pa tako povećavamo kompetencije u cijelom svijetu, kroz certificiranje profesionalaca. Članstvo ima brojne koristi, postoje popusti za certifikaciju, organiziraju se webinari u cijelom svijetu i provodimo tečajeve namijenjene članovima. – navela je.

O ulozi nadležnih tijela i država u implementaciji pristupačnih elektroničkih komunikacijskih usluga govorio je Jaroslaw K. Ponder,  voditelj Ureda za Europu pri Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji (ITU). U svom izlaganju naveo je kako je ITU međunarodna organizacija koja se bavi time da tehnologije zaista ima ljudsko lice, a ove godine slavi 160 godina postojanja. Na tehničkoj razini ITU pruža nadahnuće, ali i traži ono na što osobe s invaliditetom imaju pravo. ITU radi sa 194 države, uključujući RH s čijom Vladom odlično surađuju. - Digitalna pristupačnost nije samo izazov za politiku i tehnologiju nego i za standardizaciju za radiokomunikacije, tehničke standarde za opremu, interferencije za uređaje za osobe oštećena sluha. Mi u Europi živimo na iznimno dobro povezanom kontinentu u okružju 5G, a osobe s invaliditetom imaju puno izazova. Imat će ih i dogodine, a za nekoliko godina bit će za cijelu našu populaciju takvi izazovi bitni. Preko 41 posto populacije u EU bit će staro preko 50 godina, puno je nepismenih, pola milijarde migranata – sve su to problemi koji su iznimno važni i zato je pristupačnost istaknuta kao jedan od ciljeva koje imamo. Želimo utvrditi da IT bude poput tehničkog agenta koji će osiguravati digitalnu pristupačnost. Sve države moraju surađivati sa susjednim državama. Tehnička standardizacija to treba pratiti uz pružanje pomoći jer ne možemo sve postizati sami. EU ima dobre mehanizme usklađivanja, a ako pogledamo digitalnu pristupačnost i njezin okvir, koji je dosta složen, sve će se države morati fokusirati na iste stvari, povezivost mora biti dostupna, pozornost se mora pokloniti zakonima, licenciranju, financiranju, istaknuo je Ponder.

Panel „Digitalna inkluzija: mit ili stvarnost?“, kojeg je moderirala Gordana Glibo, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, otvorio je brojna pitanja o poteškoćama s kojima se osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu, ali i potaknuo razmišljanja na koji način postići društvo jednakih mogućnosti. U panelu su sudjelovali Dijana Vincek (Hrvatski savez gluhih i nagluhih), Roman Baštijan (Savez SUMSI), Stojan Bjelajac (ŠUS „Svjetlost“ Osijek) i Nevena Zubčić (Udruga Zamisli). Sudionici panela naglasili su, među ostalim, važnost znakovnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji, a kao ono što bi trebalo prioritetno mijenjati naveli su kako treba uključiti osobe s invaliditetom u sve promjene jer oni najbolje znaju koje su promjene potrebne i na koji način ih odraditi. Pristupačnost ne postoji kad su u pitanju emisije javne i privatnih televizija koje nemaju titlove niti kod dječjih emisija, a sve više materijala za obrazovanje je na digitalnim platformama i nisu pristupačne za gluhu i nagluhu djecu, istaknuto je na konferenciji.

Državne institucije trebaju predvoditi primjerom – zakonodavno, edukativno i financijski. Trebale bi osigurati jasne smjernice, edukaciju i resurse, ali i provoditi kontrole te nuditi podršku u provedbi. Poslodavci bi, s druge strane, trebali osigurati pristupačne interne sustave i radna okruženja, uključiti osobe s invaliditetom u dizajn proizvoda i nuditi kontinuiranu edukaciju. Digitalna inkluzija ne bi smjela biti samo "dobra praksa", već standard. Najvažnije je razumjeti da digitalna pristupačnost nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo. Ona ne koristi samo osobama s invaliditetom, već poboljšava korisničko iskustvo svima. Inkluzija počinje slušanjem – uključite osobe s invaliditetom u svaki korak procesa, poruka je s panela koju je uputio Stojan Bjelajac.

Kao i ranijih godina, u sklopu konferencije održana je i svečanost projekta ˝Iskustvo zlata vrijedi˝ Poslovnog dnevnika, dodjela priznanja i potvrda tvrtkama i institucijama te studentima odabranima za obavljanje prakse. O ovom hvalevrijednom projektu, koji se provodi već 13 godina, govorili su Zvonimir Varga, urednik portala Poslovnog dnevnika, Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH i Natalija Vičević, zamjenica ravnatelja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

-Mi bez poslodavaca malo možemo, međutim, oni poslodavci koji daju priliku osobama s invaliditetom nikad nisu požalili. Njima je to ogromna promjena u životu i iznimno su zadovoljni kad mogu raditi. Imamo različite poticaje, imamo ciljeve, ali potrebna je sinergija svih. Ono što mene posebno intrigira je pitanje mobilnosti, a to je da osobe s invaliditetom mogu doći na mjesto rada, istaknuo je Vidiš i najavio novi fond koji će biti usmjeren na pitanje prijevoza.

Natalija Vičević istaknula je da kao država nemamo sustavne mehanizme koji reguliraju praksu kad su u pitanju osobe s invaliditetom. Zato je dobro što u ovom projektu sudjeluju upravo poslodavci. Zavod je kroz stručne i financijske mjere, ali i otvoren dijalog, važan partner na ovom putovanju. Stalne promjene na tržištu rada postavljaju nove izazove koji zahtijevaju suradnju i zajedničku odgovornost. -Stalno pratimo potrebe tržišta rada i nastojimo na njih odgovoriti. Vi ste ti koji oblikujete tržište rada, ali i društva općenito. Otvaranjem vrata pokazujete da društveno odgovorno poslovanje nije floskula i nije samo trend, poručila je Vičević poslodavcima.

AD Plastik, HAKOM, INA, Končar i SAFU su poslodavci u čijim će uredima ove godine studenti s invaliditetom obavljati studentsku praksu. Posljednji panel na temu „Osobe s invaliditetom na hrvatskom tržištu rada – izazovi i prilike“ okupio je predstavnike poslodavaca, a sudjelovali su Vlatka Kamenić Jagodić (KONČAR), Nika Jambrušić, (SAFU), Bojana Dražić (ZOSI) i Svjetlana Marijon, ravnateljica udruge ZAMISLI.

Iz perspektive poslodavca govorili su o zapošljavanja mladih s invaliditetom, njihovim iskustvima sa studentima koji su već prošli praksu i o tome jesu li morali mijenjati neke interne procese kako bi omogućili inkluzivnije radno okruženje. Također, govorilo se i o važnoj ulozi medija i projekata poput ovog u rušenju predrasuda.