Digitalna Hrvatska 2030. – započeo razvoj Strategije digitalne Hrvatske

Digitalna Hrvatska 2030. – započeo razvoj Strategije digitalne Hrvatske

Foto: DepositPhotos

Partner u projektu je renomirana svjetska konzultantska tvrtka Deloitte koja je zadužena za pripremne aktivnosti, analizu stanja i definiranje financijskog okvira i izradu nacrta prijedloga i sažetka Strategije digitalne Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske izradila je Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine (NRS) kao krovni dokument i sveobuhvatni akt strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku, koja time prvi put od stjecanja neovisnosti, dobiva okvir za razvoj u narednom desetljeću.

Dokument se temelji na konkurentskim gospodarskim potencijalima Hrvatske te na prepoznatim razvojnim izazovima na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Za postizanje ciljeva i kreiranje Hrvatske kakvu želimo 2030. godine važno je u središte staviti čovjeka, a svi dionici u društvu morat će zajednički djelovati kako bi se ostvarila vizija Hrvatske 2030. godine, koja je konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

“Proces digitalne transformacije društva događa se u svim područjima života, no ključno je da iz vida ne izgubimo da njen cilj treba biti bolji život svih građana, konkurentnije gospodarstvo i svima jednostavno dostupna državna uprava. Drugim riječima, na nama je da usmjeravamo procese i upravljamo njima kako bi se Hrvatska razvijala, a ova strategija treba dati odgovore na pitanja kako da to postignemo u području digitalizacije“, ističe državni tajnik Bernard Gršić.

„Izrada Strategije bazirat će se na aktivnom dijalogu svih ključnih dionika javnog i privatnog sektora kroz rad njihovih predstavnika u Stručnoj radnoj skupini. Deloitte će pružiti podršku kroz uspostavu metodologije rada i vođenje projekta, zatim strukturiranje razvojnih potreba i potencijala nacionalne digitalizacije, moderiranja diskusije i usklađivanja vizije, kao i pri oblikovanju ciljeva i strateških projekata“, objašnjava Gordan Kožulj iz Deloittea.

Nacrt prijedloga Strategije obuhvatit će nacionalne i EU strateške ciljeve i prioritete koji će biti osnova za definiranje mjera u najmanje sljedećim područjima: digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.

Još iz kategorije

Aircash u New Yorku kao vodeća hrvatska FinTech inovacija

Aircash u New Yorku kao vodeća hrvatska FinTech inovacija

27.06.2022.

Udruga hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP) nedavno je u New Yorku organizirala hrvatsku konferenciju 'Croatian Tech Superstars Competing on a Global Market'.  Uspješne tehnološke tvrtke na konferenciji su predstavili su brojni hrvatski poduzetnici i vlasnici uspješnih startup kompanija, među njima i Hrvoje Ćosić, CEO tvrtke Aircash.

Interes za Algebru 40 posto veći nego lani, 160 studenata želi i britansku diplomu

Interes za Algebru 40 posto veći nego lani, 160 studenata želi i britansku diplomu

27.06.2022.

Algebra nastavlja podizati standarde u području visokog obrazovanja što je, prema podacima objavljenim na portalu Postani student, rezultiralo rastom prijava za studijske programe ukupno za čak 40 posto u odnosu na lani, odnosno za 27 posto kad je riječ o prva tri izbora. Prema aktualnom broju prijava, Algebra najveći rast interesa bilježi za studij dizajna, za koji se prijavilo čak dvostruko više maturanata nego lani. Interes za studij digitalnog marketinga porastao je za 40 posto, dok studij računarstva bilježi 35 posto više prijava.

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

27.06.2022.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jutros je u 8 sati otvorio natječaj za subvencioniranje kupovine energetski učinkovitih vozila. Tako se pri kupovini vozila s potpuno električnim pogonom ili pogonom na vodik moglo ostvariti do 70 tisuća kuna subvencije, a za L1-L7 vozila (električni skuteri, mopedi, motocikli i sl.) se moglo dobiti do 20 tisuća kuna.