Krajem listopada u hrvatskim kreditnim institucijama bilo je ukupno 9.477.694 otvorenih računa, što je u odnosu na 31.10.2024. godine manje za 0,43%.
Depositphotos
Krajem listopada obilježen je Svjetski dan štednje kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 31. listopada 1924. godine u Milanu.
Jedinstveni registar računa (JRR), kojeg Financijska agencija vodi od 2002. godine, sadrži podatke o računima svih poslovnih subjekata i potrošača.Prema podatcima iz Jedinstvenog registra računa, u hrvatskim kreditnim institucijama (bankama, štednim bankama i štedionicama), prema stanju na dan 31. listopada 2025. godine, bilo je ukupno 9.477.694 otvorenih računa, što je u odnosu na 31.10.2024. godine manje za 0,43%. Od ukupnog broja otvorenih računa, 7.547.530 računa odnosi se na transakcijske račune kojih je za 0,16% manje u odnosu na 31.10.2024. godine. Preostalih 1.930.164 računa odnosi se na štedne račune, od kojih je 663.335 onih s oročenim novčanim sredstvima, 1.110.157 računa štednje po viđenju, 129.725 računa stambene štednje te 26.947 računa depozita u kreditnim unijama.
Tablica 1. Vrste i broj otvorenih računa poslovnih subjekata i građana
Vrsta računa
31.10.2024.
31.10.2025.
Postotak promjene
Transakcijski računi
7.559.501
7.547.530
-0,16
Oročena novčana sredstva
707.184
663.335
-6,20
Štednja po viđenju
1.080.143
1.110.157
2,78
Stambena štednja
148.238
129.725
-12,49
Depozit u kreditnoj uniji
23.548
26.947
14,43
Svi otvoreni računi
9.518.614
9.477.694
-0,43
Izvor: Fina, Jedinstveni registar računa
Najveći zabilježeni pad broja otvorenih računa odnosi se na račune stambene štednje (12,49%), dok je broj otvorenih računa oročenih novčanih sredstava manji za 6,20%, a računa transakcijskih sredstava manji za 0,16%.
Grafikon 1. Vrsta i broj otvorenih računa u poslovnim bankama – podaci iz JRR-a na dan 31.10.2025. godine i usporedba s rezultatima na dan 31.10.2024. godine
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
Projekt je vrijedan više od četiri milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Provedba projekta, koji Ministarstvo provodi s APIS IT-jem, trajat će 24 mjeseca i obuhvatit će faze razvoja, testiranja i implementacije sustava.
Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen istaknula je da njezin glavni zadatak obuhvaća osiguranje europske digitalne suverenosti kako bi se odgovorilo na ekonomske i sigurnosne izazove.