Bijela kuća objavila zakonodavni okvir za umjetnu inteligenciju

Američka administracija predstavila je svoj nacionalni zakonodavni okvir za umjetnu inteligenciju, čiji je cilj uspostaviti jedinstvene nacionalne zaštitne mehanizme za sigurnost i zaštitu, uz istodobni pokušaj da se savezne države preduhitre u donošenju vlastitih pravila. Okvir je usmjeren na šest političkih prioriteta povezanih s proizvodima i infrastrukturom umjetne inteligencije.

Te politike uključuju nova pravila za sigurnost djece koja bi se provodila uz veću ulogu roditelja, zahtjev da AI kompanije proizvode električnu energiju na samoj lokaciji svojih podatkovnih centara te poziv Kongresu da riješi pitanja prava intelektualnog vlasništva. U okviru se također traži da Kongres spriječi korištenje AI sustava za ušutkavanje ili cenzuriranje zakonitog političkog izražavanja ili neslaganja.

Administracija usto poziva Kongres da modernizira regulativu, ubrza primjenu umjetne inteligencije u različitim industrijama i proširi pristup testnim okruženjima potrebnima za razvoj i implementaciju naprednih sustava. Na kraju, okvir predviđa da američki građani trebaju imati koristi od rasta potaknutog umjetnom inteligencijom te traži od Kongresa jačanje obrazovanja i osposobljavanja radne snage radi stvaranja novih prilika i radnih mjesta.

„Savezna vlada ima jedinstvenu poziciju za postavljanje dosljedne nacionalne politike koja nam omogućuje da pobijedimo u utrci za umjetnu inteligenciju i isporučimo njezine koristi američkom narodu, uz učinkovito rješavanje političkih izazova koji prate ovu transformativnu tehnologiju”, poručili su iz Bijele kuće. „Administracija se raduje suradnji s Kongresom u nadolazećim mjesecima kako bi ovaj okvir pretočila u zakon koji predsjednik može potpisati.”

Iako se na prvi pogled čini da okvir popušta uzde kompanijama, pokušaj savezne vlasti da postane krajnji čuvar ulaza u AI industriju suočit će se s političkim otporom u SAD-u, jer su savezne države posljednjih godina bile poticane da donose vlastite propise. Administracija pritom navodi da okvir može funkcionirati samo ako se provodi dosljedno na razini cijele zemlje. Tvrdi i da bi različiti zakoni saveznih država oslabili američke inovacije i otežali nacionalno vodstvo u globalnom natjecanju u području umjetne inteligencije. Ovaj okvir nadovezuje se na izvršnu uredbu koju je američki predsjednik Donald Trump potpisao u prosincu 2025., a kojom je iznio plan za preuzimanje kontrole nad regulacijom i politikama umjetne inteligencije od pojedinih saveznih država.

Dokument Bijele kuće formalno je objavljen 20. ožujka 2026. i u samom tekstu zapravo iznosi sedam zakonodavnih preporuka, iako se u sažecima često naglašava šest tematskih prioriteta, pri čemu je sedma točka posvećena uspostavi saveznog okvira i preuzimanju primata nad opterećujućim zakonima saveznih država. 

Među preporukama se posebno izdvajaju zaštita djece i veća roditeljska kontrola, zaštita zajednica i malih poduzeća uz ograničavanje energetskog udara podatkovnih centara, oprezan pristup intelektualnom vlasništvu, zaštita slobode govora, regulatorni sandboxovi za ubrzanje inovacija te razvoj radne snage osposobljene za AI. U dokumentu se izričito navodi da Kongres ne bi trebao osnivati novo saveznog regulatora isključivo za umjetnu inteligenciju, nego se osloniti na postojeća sektorska tijela i industrijske standarde. Istodobno se predlaže širi pristup saveznim skupovima podataka u formatima prikladnima za AI kako bi ih mogli koristiti industrija i akademska zajednica. Posebno je važan dio koji navodi da savezne države ne bi smjele regulirati sam razvoj umjetne inteligencije, jer ga administracija smatra inherentno međudržavnim fenomenom sa snažnim vanjskopolitičkim i sigurnosnim implikacijama. 

S druge strane, okvir ipak ostavlja prostor državama da provode opće zakone o zaštiti potrošača, sprječavanju prijevara i zaštiti djece, kao i da odlučuju o zoniranju i smještaju AI infrastrukture. Reuters, AP i drugi američki mediji upozorili su da će takav pristup izazvati ozbiljne političke prijepore jer više saveznih država već ima vlastite AI propise ili ih priprema. Dodatne rasprave vode se i oko autorskih prava, budući da administracija smatra da bi sudovi, a ne Kongres, trebali imati glavnu riječ u ključnim sporovima o treniranju modela na zaštićenom sadržaju. 

U političkom smislu, riječ je o pokušaju da se nacionalna AI strategija učvrsti zakonodavno, nakon izvršne uredbe iz prosinca 2025. koja je već najavila obračun s, kako Bijela kuća tvrdi, rascjepkanim i opterećujućim pravilima na razini saveznih država. 

U praksi će daljnji razvoj ovisiti o tome može li administracija osigurati dvostranačku potporu u Kongresu, što zasad nipošto nije sigurno. Usto, rasprava o AI politici u SAD-u sve se više povezuje s pitanjima energetske infrastrukture, tržišnog natjecanja, kineske tehnološke utrke i budućnosti rada, pa je izgledno da će konačni zakon, ako do njega dođe, biti rezultat puno šire političke trgovine od same tehnološke regulacije.