Prema podacima Ministarstva zdravstva, gotovo trećina bolovanja u Hrvatskoj otvara se neopravdano.
Depositphotos
Prema podacima Ministarstva zdravstva, gotovo trećina bolovanja u Hrvatskoj otvara se neopravdano. S obzirom na to, nije iznenađujuće da se među zaposlenicima koji redovito dolaze na posao povremeno čuje prijedlog da bi njihova lojalnost i prisutnost trebale biti nagrađene. No, bi li takav poticaj, svojevrsni 'bonus za prisutnost', doista utjecao na smanjenje broja neopravdanih bolovanja?
Upravo to pitanje postavila je Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, u anketi u kojoj je sudjelovalo gotovo 3.000 ispitanika.
Manje lažnih bolovanja, ali postoje rizici
Polovica ispitanika (50%) smatra da bi uvođenje bonusa za redovitu prisutnost na poslu smanjilo broj neopravdanih bolovanja. Prema njihovom mišljenju, velik broj zaposlenika koristi bolovanje iako za to nema stvarne potrebe, a financijski poticaj mogao bi ih motivirati na češći dolazak na posao. Dodatno, ispitanici koji rade u tvrtkama koje su već implementirale ovu mjeru tvrde da je ona doista rezultirala smanjenjem broja bolovanja.
S druge strane, trećina ispitanika (35%) vjeruje da bi ova mjera mogla imati određeni učinak, ali istovremeno upozoravaju na potencijalne rizike. Smatraju da bi mogla dovesti do toga da čak i bolesni zaposlenici dolaze na posao, što dugoročno može biti kontraproduktivno. Naime, umjesto nekoliko dana oporavka, bolesni zaposlenik bi mogao raditi s manjim učinkom tjednima, čime bi se negativno odrazio na produktivnost cijelog tima.
Ključan faktor – iznos bonusa
Konačno, 15% ispitanika smatra da bi uvođenje bonusa bilo neučinkovito u smanjenju neopravdanih bolovanja. Njihovo stajalište je da je postojeće umanjenje plaće od 30% tijekom bolovanja već dovoljno snažan poticaj za povratak na posao čim osoba ozdravi. Također, ističu da oni koji ne žele raditi neće biti motivirani nikakvom stimulacijom.
Bez obzira na to kojoj skupini pripadaju, ispitanici su složni u jednom – ključni faktor koji bi mogao utjecati na uspješnost ove mjere bio bi upravo iznos bonusa.
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
Projekt je vrijedan više od četiri milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Provedba projekta, koji Ministarstvo provodi s APIS IT-jem, trajat će 24 mjeseca i obuhvatit će faze razvoja, testiranja i implementacije sustava.
Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen istaknula je da njezin glavni zadatak obuhvaća osiguranje europske digitalne suverenosti kako bi se odgovorilo na ekonomske i sigurnosne izazove.
