Solarna radijacija otkrila kritičnu ranjivost u sustavu upravljanja letom, regulatorne agencije izdale hitne direktive, a prijevoznici pod pritiskom da u nekoliko dana zaštite flotu i izbjegnu kaos u prometu.
Hitna odluka Airbusa da naloži softversku izmjenu na približno 6.000 zrakoplova obitelji A320 uslijedila je nakon incidenta u kojem je intenzivna solarna radijacija uzrokovala kratkotrajnu, ali opasnu smetnju u sustavu upravljanja letom, povezanom s računalom Elevator Aileron Computer (ELAC). Iako proizvođač i regulator naglašavaju da se radi o preventivnoj mjeri i da je vjerojatnost ponavljanja ovakvog događaja mala, postrožen je uvjet da svi pogođeni zrakoplovi moraju dobiti novi softver ili povratak na raniju, stabilnu verziju prije nastavka redovitog komercijalnog letenja. U pozadini odluke stoji spoznaja da visokointenzivni solarni izboji mogu oštetiti ili privremeno izobličiti kritične podatke unutar digitalnih sustava, što u ekstremnom scenariju može dovesti do nenaručenih pomaka komandnih površina i opterećenja iznad certificiranih granica zrakoplova.
Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) i američki FAA reagirali su neuobičajeno brzo, izdavši izvanredne direktive kojima se operatorima praktički postavlja ultimatum: ili odmah provesti softversku izmjenu na pogođenim A319, A320 i A321 zrakoplovima, ili ih ostaviti na zemlji osim za prelete u baze održavanja. Takva koordinirana regulativa, iako opterećuje raspoloživost flote, omogućila je da se dio posla odradi u redovitim noćnim terminima održavanja, pa je velik broj prijevoznika, osobito u Europi, uspio izbjeći najgore scenarije masovnih otkazivanja letova. Ipak, ondje gdje je udio A320 obitelji u floti iznadprosječno visok i gdje je bilo potrebno i hardversko prilagođavanje, pojedine kompanije bile su prisiljene privremeno ukinuti prodaju karata za određene datume i agresivno mijenjati red letenja.
Airbus poručuje da se većina od nekoliko tisuća pogođenih zrakoplova može osigurati relativno jednostavnim softverskim postupkom koji traje oko dva sata po letjelici, dok će manji dio – oko 900 do 1.000 jedinki – trebati dublju intervenciju na samom ELAC B hardveru. Za zračne prijevoznike to znači pažljivo balansiranje između sigurnosnog imperativa i komercijalne realnosti: svaka minuta na zemlji u vršnim razdobljima putovanja znači gubitak prihoda, ali istodobno nitko ne želi riskirati ponavljanje incidenta koji je i otkrio problem. Proizvođač naglašava da je riječ o “proaktivnom” sigurnosnom potezu koji treba spriječiti scenarije u kojima bi rijetka kombinacija visoke solarne aktivnosti i osjetljivosti softvera mogla dovesti do neočekivanih reakcija zrakoplova u fazama leta s najmanje prostora za pogrešku, poput polijetanja i slijetanja.
Za putnike je kratkoročna posljedica val kašnjenja, otkazivanja letova i ad hoc zamjena tipova zrakoplova, no industrija ističe da je dugoročno povjerenje u sigurnost zračnog prometa važnije od nekoliko dana operativnog kaosa. Incident s A320 dodatno otvara pitanje otpornosti suvremenih “fly-by-wire” sustava na svemirsko vrijeme, jer se moderni zrakoplovi oslanjaju na kompleksne digitalne platforme koje moraju funkcionirati bez greške i u uvjetima sve češćih i jačih solarnih aktivnosti. Regulatori i proizvođači već godinama prate utjecaj kozmičkog i solarnog zračenja na avioniku, no ovakvi događaji guraju sektor prema još robusnijem dizajnu, dodatnoj redundanciji i rigoroznijem testiranju softvera prije ulaska u serijsku uporabu.
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
Projekt je vrijedan više od četiri milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Provedba projekta, koji Ministarstvo provodi s APIS IT-jem, trajat će 24 mjeseca i obuhvatit će faze razvoja, testiranja i implementacije sustava.
Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen istaknula je da njezin glavni zadatak obuhvaća osiguranje europske digitalne suverenosti kako bi se odgovorilo na ekonomske i sigurnosne izazove.