Primjena umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija otvara niz prilika, ali i izazova, posebno u obrazovnom sustavu. Ključno je razumjeti kako pojedini alati djeluju u različitim segmentima poslovanja i funkcijama, no istodobno naglašavaju potrebu za stalnim obrazovanjem i prilagodbom obrazovnih programa, ističe za ICTbusiness.info i ICTbusiness TV Arsen Šolić, programski direktor Algebra University Business School.
Brzina kojom se tehnologija razvija i sveprisutnost umjetne inteligencije stvaraju očekivanja da obrazovne institucije pruže jasnoću i kontekst, da objasne što te tehnologije znače i kako ih odgovorno koristiti.
„Sveučilišta i druge obrazovne ustanove imaju upravo tu ulogu - pomoći studentima i poslovnoj zajednici da razumiju i pravilno primjenjuju nove alate, umjesto da ih se boje. Povijest nas uči da su sve tehnološke revolucije izazivale strah od gubitka poslova, no svaka je otvorila nove prilike i pokazala da ljudsko djelovanje ostaje nezamjenjivo“, objašnjava Šolić.
U Algebri su vrlo rano postavili pitanje kako pristupiti korištenju alata umjetne inteligencije u nastavi. Umjesto zabrane, odlučili su ih poticati. Studenti se ohrabruju da koriste AI u istraživanju, analizi i strukturiranju informacija, uz obavezu da jasno označe kada su ga koristili. Takva transparentnost, ističe Šolić, ne umanjuje njihovu ocjenu, nego potiče odgovornost i razvija svijest o etičnoj uporabi tehnologije.
Alati umjetne inteligencije mogu pomoći u pronalaženju relevantnih informacija i boljem strukturiranju znanja, ali ne mogu zamijeniti kritičko razmišljanje i ljudski uvid. U današnjem složenom, nepredvidivom svijetu - povezanom brojnim krizama, društvenim i ekonomskim promjenama - AI ponekad čak povećava konfuziju jer nije nepogrešiv. Poznato je da može “halucinirati” i dati pogrešne odgovore, zbog čega je važno biti svjestan njegovih ograničenja i primjenjivati ga s razumijevanjem i odgovornošću.
U samim kurikulumima Algebra potiče predavače da razmisle na koji način mogu integrirati umjetnu inteligenciju u nastavu. Cilj nije skrivati ili potiskivati nove tehnologije, nego ih prirodno uključiti u procese učenja i rada.
Šolić naglašava da se današnje obrazovanje i poslovni svijet istodobno suočavaju s dvostrukim izazovom - brzom tehnološkom transformacijom i nedostatkom visokokvalificirane radne snage. Hrvatska, kao i cijela Europska unija, mora pronaći način kako motivirati i zadržati stručne ljude, ali i kako im pružiti alate i znanja za primjenu novih tehnologija u inovacijama.