Zajednička suradnja preduvjet uspjeha

Europska komisija, Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA) i Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) razvili su koordiniranu procjenu rizika na razini cijele Europske unije. Na temelju utvrđenih rizika, izrađen je EU 5G Toolbox – skup strateških (ne-tehničkih) i tehničkih mjera ublažavanja rizika koje su zajednički dogovorene. U konačnici, Europska komisija i države članice EU-a provode ključne mjere u dva područja: strateške (ne-tehničke) mjere i tehničke mjere sigurnosti. Obje vrste procjena i mjera moraju biti zadovoljene kako bi se dobavljače 5G opreme smatralo sigurnima i pouzdanima.

Međutim, neke države članice još uvijek nisu provele EU 5G Toolbox i zadržavaju značajan udio kineske opreme unutar svoje 5G infrastrukture. Među njima su Njemačka (59 % 5G infrastrukture), Italija (32 %), Nizozemska (37 %), Bugarska (65 %) i Španjolska (32 %), koje i dalje koriste opremu kineskih proizvođača.

Dio država članica i telekom operatora navodi da im je interes za usvajanje OpenRAN tehnologije razlog za odgađanje zamjene kineske opreme. Ipak, OpenRAN još uvijek nije ispunio očekivanja svojih zagovornika – tijekom 2024. došlo je do pada tržišnog udjela, koji je i dalje relativno mali. Mnogi operatori oklijevaju uvesti dodatnu kompleksnost u svoje mreže, posebno kroz integraciju većeg broja manjih dobavljača s ograničenim resursima.

Ovisnost o kineskim dobavljačima stvara ozbiljne izazove za vojne suradnje unutar NATO saveza. Američka vojska, koja ima brojne baze i instalacije u Njemačkoj s 35.000 pripadnika, treba osigurane komunikacijske mreže za operacije, obavještajnu razmjenu i koordinaciju sa saveznicima. Kada američki vojnici, logističko osoblje i njihove obitelji koriste lokalne komunikacijske usluge u zemljama koje koriste kineske mreže, njihovi osobni podaci mogu se prenositi putem infrastrukture ranjive na špijunažu ili kibernetičke napade, što predstavlja rizik za operativnu sigurnost. Takva nespojivost narušava povjerenje i interoperabilnost u zajedničkim NATO i bilateralnim operacijama, budući da SAD daje prednost sigurnim, nekineskim mrežama, osobito u osjetljivim vojnim aplikacijama poput 5G podrške za zapovijedanje i nadzor (ISR).

NATO nikada neće prihvatiti korištenje mreža koje sadrže opremu nepouzdanih dobavljača poput Huaweija i ZTE-a; pravila saveza zabranjuju nabavu osjetljive opreme iz komunističkih država poput Kine, Kube, Laosa, Sjeverne Koreje i Vijetnama.

Rješenja temeljena na kineskoj opremi vjerojatno neće biti usklađena s novim planom Europske unije ReArm Europe – Readiness 2030. Ova inicijativa ima za cilj obnovu europskih obrambenih sposobnosti, počevši sa značajnim i trajnim ulaganjima. EU je odlučna u ubrzanju napretka na svim područjima kako bi hitno unaprijedila razinu obrambene spremnosti. Krajnji cilj je uspostaviti snažnu i samodostatnu europsku obrambenu poziciju do 2030., čime bi se ojačao europski doprinos transatlantskoj sigurnosti i suradnji unutar NATO-a.

Za razliku od toga, nordijske zemlje (Danska i Švedska), baltičke države (Estonija, Latvija i Litva – bivše članice Sovjetskog Saveza) te Luksemburg uklonili su svu kinesku opremu ili je nikada nisu ni koristili, čime su svoje mreže uskladili sa sigurnosnim standardima SAD-a i NATO-a te omogućili nesmetanu vojnu suradnju.