Telenor dosegnuo prekretnicu u broju IoT uređaja

Telenor se pridružio kompanijama koje su dosegnule značajne brojke u pogledu povezanih IoT uređaja. Njegova namjenska poslovna jedinica premašila je granicu od 30 milijuna povezanih uređaja.

Operator je svoju brojku objavio u kontekstu nedavnog vala priopćenja o rastu IoT veza koje su objavile kompanije poput Aeris i Netmore Group. Dodatni kontekst Telenorove brojke pružen je kroz podatke istraživačke kuće IoT Analytics, koji pokazuju da je na kraju 2025. globalno bilo povezano ukupno 24,1 milijarda kompatibilnih uređaja.

Telenor je naveo da je u posljednjih 12 mjeseci ostvario značajan napredak u IoT segmentu, proširujući svoje globalno poslovanje i uvodeći inovacije u području povezivosti i upravljanja uređajima. Istaknuto je da su AI analitika i napredne mogućnosti obrade podataka noviji dodatak portfelju, kao i podrška GSMA standardu SGP.32 za eSIM.

Glavni izvršni direktor Telenor Connexiona i voditelj IoT poslovanja, Mats Lundquist, izjavio je da prelazak granice od 30 milijuna uređaja potvrđuje ispravnost pristupa globalnim tržištima. Naglasio je da operator želi biti prvi izbor za IoT usluge te da će nastaviti istraživati dodatne inovacije kako bi ostvario taj cilj. Telenor IoT istaknuo je snažan zamah na tržištima SAD-a i Azije, pri čemu lokalne operacije omogućuju konkurentsku prednost i učinkovitije rješavanje roaming izazova. Također je lansiran sustav specifičan za vozila, usklađen s aktualnim trendovima softverski definiranih automobila.

Globalno IoT tržište bilježi kontinuirani rast, potaknut širenjem 5G mreža, niskopotrošnih LPWA tehnologija poput NB-IoT i LTE-M te sve većom digitalizacijom industrije, logistike i energetike. Prema industrijskim analizama, industrijski IoT i pametna brojila čine među najbrže rastućim segmentima, dok automobilski sektor ubrzano integrira eSIM i udaljeno upravljanje vozilima kao standardnu funkcionalnost.

Standard SGP.32, koji razvija GSMA, omogućuje daljinsko upravljanje eSIM profilima za IoT uređaje bez potrebe za fizičkom intervencijom, čime se pojednostavljuje masovna implementacija. U kontekstu softverski definiranih vozila, povezanost postaje temelj za nadogradnje funkcionalnosti putem mreže i prikupljanje podataka u stvarnom vremenu. Analitika temeljena na umjetnoj inteligenciji dodatno omogućuje prediktivno održavanje, optimizaciju potrošnje energije i smanjenje operativnih troškova.

Istodobno, sigurnost IoT ekosustava postaje ključno pitanje, osobito u segmentima kritične infrastrukture i mobilnosti. Regulatorni okviri u Europskoj uniji i SAD-u sve više naglašavaju zahtjeve za kibernetičku otpornost i zaštitu podataka. Očekuje se da će daljnje širenje privatnih 5G mreža i edge računalstva dodatno ubrzati primjenu IoT rješenja u proizvodnji i pametnim gradovima. U tom kontekstu, operatori koji uspješno kombiniraju globalnu povezivost, lokalnu prisutnost i napredne analitičke alate imat će ključnu ulogu u oblikovanju sljedeće faze razvoja IoT tržišta.